Na samoj fotografiji ističe se tekst koji prenosi dio intervjua koji je Sveti Otac u srijedu 18. ožujka dao dnevniku „La Repubblica“. „Molio sam Gospodina da zaustavi epidemiju: Gospodine, zaustavi ju svojom rukom. Za to sam molio“, rekao je Sveti Otac.

Na naslovnici, a potom i na 3. stranici novoga broja Glasa Koncila, koji se zatvarao u ozračju iščekivanja novih mjera vlade za suzbijanje epidemije koronavirusa u srijedu 18. ožujka, donose se pastirska pisma hrvatskih nadbiskupa (i metropolita), zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, riječkog nadbiskupa Ivana Devčića te đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, kao i pismo koje su zajednički uputili biskupi Splitske metropolije, predvođeni splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem. Zajedno s pismima objavljena je i molitva sv. Roku, u kojemu tradicija Crkve prepoznaje zaštitniku kod velikih epidemija, koju je u svojemu pismu prenio zadarski nadbiskup mons. Puljić, a sličnu je molitvu preporučio i riječki nadbiskup mons. Devčić.

„Život u izvanrednom stanju“ – naslov je komentara urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića koji razmišlja o suočavanju s koronavirusom. Podosta nijansirano i ne odričući se kritičkog mišljenja urednik analizira reakcije na, kako kaže, „izvanredno stanje kakvo u povijesti čovječanstva još nije bilo zabilježeno“. Kakva god bila razmišljanja o situaciji „za svakoga pojedinca, za svaku obitelj, ostaje velik izazov osmišljavanja osobnoga i zajedničkoga života i djelovanja“ u izvanrednim prilikama. Vrijedi to i za crkveni život. „Život i djelovanje u prilikama izvanrednosti, koliko god to na prvi pogled izgledalo nevjerodostojno, zapravo ima iznimno mnogo pozitivnosti i neslućenih mogućnosti. Vjernici u takvim prilikama mogu iskusiti i izvansakramentalne oblike susretanja i prijateljevanja s Bogom“, napisao je, među ostalim mons. Miklenić.

Suočavanje s koronavirusom i inače je tema broj jedan u novome broju Glasa Koncila. Tu svakako spadaju izvještaji o riječima i gestama pape Franje o kojima izvještava Glas Koncila, budući da je Italija bila prva zemlja koja se na drastičan način suočila s epidemijom. A zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, inače liturgičar i nekoć dugogodišnji profesor liturgike, tumači sakrament euharistije, tj. sakramentalnost kruha, u teološkom prilogu kojemu je Glas Koncila dao izazovni naslov: „Može li se netko zaraziti pričešćivanjem i posvećenom hostijom?“

Pandemija koronavirusa povod je i susretu s psihijatrom dr. Zoranom Zoričićem. Prilog nosi naslov „Vjernici mirnije i staloženije ulaze u bitku s epidemijom“.

Drugi dio Glasa Koncila, zahvaljujući i tome što donosi izvještaje i vijesti iz života Crkve, svojevrsni je podsjetnik na uobičajeni, redoviti crkveni i društveni život, onakav kakav je bio i onakav kakav će biti, možda još i bolji, pročišćen teškim iskustvima. Tako je gost redovitoga intervjua Bela Nemet, predsjednik Inovacijsko-poduzetničkoga centra iz Rijeke. „U Hrvatskoj ne inoviraju profesionalci, nego velikom većinom amateri“, sugovornikove su riječi koje su stavljene u naslov intervjua. „U Hrvatskoj 85 posto domaćih patenata posjeduju individualni inovatori, a u svijetu je odnos individualci – industrija upravo obrnut. To znači da u Hrvatskoj ne inoviraju profesionalci, nego velikom većinom amateri. Iako je to porazno, mnoge od tih ‘amaterskih’ ideja mogle bi postati proizvod za domaće obrtnike kad bi se izumitelju pružila stručna i financijska potpora za razvoj i komercijalizaciju, tj. pretvaranje inovacijskoga u poduzetnički projekt. Ključni uvjet za to – kontakt između obrtnika, inovatora i eksperata za realizaciju projekta – nitko ne osigurava“, rekao je, među ostalim sugovornik.

Među izvještajima o životu Crkve u Hrvatskoj, prije nego je njegovu javnu pojavnost naprasno zaustavio koronavirus, ističu se izvještaji o misama u povodu 18. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića u Zagrebu i Požegi. Tu je i izvještaj u središnjem euharistijskom slavlju ovogodišnje korizmene akcije „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“. Slavlje je održano u Drinovcima, a predvodio ga je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.

Posebnu pozornost privlači i izvještaj o simpoziju Teologije u Rijeci, na kojemu su se mogle čuti kritičke riječi na račun službenoga programa proslave Europske prijestolnice kulture. „Želimo Crkvu i vjeru uprisutniti u gradu i kulturi koja zanemaruje vjersku baštinu”, naslov je izvještaja preuzet iz pozdravnog govora riječkog nadbiskupa Ivana Devčića.

„Kako ostaviti što bolji osobni i zajednički trag u vlastitoj župi“, naslov je redovite reportaža koja u duhu vodi čitatelja u župu sv. Josipa u Dugome Ratu u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

Crkveno joj je pjevanje život, vjera životni oslonac, a križ suputnik. Tako zbori, u redovitoj rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“, profesorica klavira Antonija Lisičak Hođa, koja kao profesionalna glazbenica „tka glazbeni život“ župe sv. Nikole u Donjoj Zelini u blizini Zagreba.

A nesvakidašnje je potresno svjedočanstvo Ani Galović koja se bavi istraživanjem istine o ubijenoj i nestaloj djeci na području Vukovara. „Najteže mi je kad obitelj spomene da ih nitko ne pita o njihovu djetetu“, naslov je priloga u rubrici „Ubijena djeca u Domovinskom ratu“. Galović navodi neke od konkretnih slučajeva ubijene djece, a govori i o manjkavosti ili izostanku procesa protiv počinitelja.