»Na prijedlog Uzoritoga Gospodina Josipa kardinala Bozanića, zagrebačkoga nadbiskupa, (…) na molbu i želje svećenstva i kršćanskih vjernika, Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, snagom posebnih ovlasti dodijeljenih od Vrhovnoga Svećenika Franje, crkvi Bogu posvećenoj u čast svetoga Antuna Padovanskoga u gradu Zagrebu udjeljuje naslov i uzdiže na dostojanstvo manje bazilike sa svim pripadajućim pravima i liturgijskim povlasticama«, stoji u dekretu koji je u četvrtak 8. prosinca na slavlju svetkovine Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije pročitao apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, a više o proglašenju crkve sv. Antuna manjom bazilikom čitatelji mogu pročitati već na prvim stranicama Glasa Koncila.

Umjesto »zidova straha« pristup Schengenu pridonosi uspostavljanju povjerenja među državama. No ima li osim proširivanja slobode kretanja pristupanje Hrvatske schengenskomu prostoru i vrijednosnu dimenziju? S toga gledišta proširivanje slobode kretanja smatra se važnim elementom ljudskoga razvoja i napredovanja pa se mobilnost koju donosi Schengen smatra znatnom prednošću. Razmišljanja o toj temi u razgovoru za Glas Koncila dao je politolog dr. René Leray s Instituta za europske studije Sveučilišta Saint-Louis u Bruxellesu.

Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić u komentaru piše o poljima srama i komunikacijskim sramotama koje pokazuju gradske i državne vlasti koje ne žele riješiti temeljno civilizacijsko pitanje grobova. »Posebno je žalosna peta sramota, sramota zastrašivanja. Naime, neki iz vlasti tvrde da bi uređeno groblje hrvatskih vojnika i okupljanje na tom groblju moglo probuditi neke stare ideologije. No upravo to što obilježenoga groblja nema već desetljećima, ali ima onih koji i danas grčevito priječe da se ono ponovno uredi, pokazuje da bi preko vlasti jedino živa mogla biti komunistička ideologija koja je groblje i devastirala«, piše među ostalim glavni urednik Stanić.

Drinske mučenice, pet sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi, podnijevši mučeničku smrt iz mržnje prema vjeri između 15. i 23. prosinca 1941. u Goraždu svu su životnu snagu crpile iz osobnoga iskustva Božje ljubavi, iz iskustva da su od Boga beskrajno ljubljene, istaknula je kao sugovornica središnjega intervjua vicepostulatorica kauze Drinskih mučenica dr. s. Ozana Krajačić. Svojim su mučeništvom blažene redovnice došašće, u kojem su mučeničku smrt i podnijele, posvetile svojom krvlju, ali i ostavile primjer svakomu vjerniku kako biti budan i čeznuti za Kristom. »Potrebno se probuditi i svim svojim bićem zazivati: ‘Dođi!’ Drinske su mučenice žene čežnje. Žene adventa. Svjesno su i potpuno budno proživljavale to sveto vrijeme«, rekla je među ostalim vicepostulatorica.

»Živjeti bez patnje znači živjeti bez ljubavi. A živjeti bez ljubavi znači umrijeti.« To je tek jedna od mnoštva u Hrvatskoj posve nepoznatih izreka koje je u svojim brojnim duhovnim djelima razasuo zaboravljeni splitski isusovac, sluga Božji Rikard Friedl. U reportaži iz četiriju hrvatskih mjesta u kojima je živio krajem 19. stoljeća otkriva se kako je diljem hrvatskoga Jadrana pronosio čudotvornu sliku Gospe od Pojišana.

Nakon pandemijske stanke u većini župa vratile su se velike ispovijedi ususret svetkovini Božića, kada se najčešće u redovima čeka na pokorničke čine. Mnogima je čekanje na ispovijed ujedno vrijeme za ispitivanje savjesti kako bi se bolje ispovjedili, no ispit savjest duhovna je vježba uz koju se i izvan vremena tzv. »velikih ispovijedi« može istinski napredovati u duhovnom životu. Kao poticaj da joj se češće pristupa Glas Koncila pripremio je odgovore na ključna pitanja o ispitu savjesti na temelju knjige prof. dr. Josipa Mužića »Ugađanje duše«, koja obiluje detaljnim objašnjenjima i dragocjenim uputama.

U slavlje božićnoga otajstva uključuje se i svečano blagdansko izdanje Glasa Koncila koje iz tiska izlazi već u ponedjeljak 19. prosinca. Dvobroj novoga katoličkoga tjednika, uz poruke hrvatskih (nad)biskupa koje su uputili za Božić, donijet će i mnogo zanimljivih tematskih priloga.