Dosada nepoznati dokument Franza Jägerstättera jasno pokazuje motivaciju blaženika, kojeg su nacionalsocijalisti ubili zbog “potkopavanja vojne sile”. Proteklog vikenda Institut Franz i Franziska Jägerstätter na Katoličkom privatnom sveučilištu u Linzu javnosti je predstavio rukom napisan dokument od dvije stranice. Datumi govore da je to jedan od posljednjih tekstova koje je Jägerstätter napisao prije uhićenja 2. ožujka 1943. godine. Sadržajno se u tekstu bavi pitanjem opravdanosti prigovora savjesti. Tipičan za Jägerstättera je uvod s tematskim pitanjem, ovdje: “Kako sam zapravo došao na ideju da se u ovo ne uvlačim?”

“Možemo govoriti o tekstu koji je nepoznati element u spisima blaženog Franza Jägerstättera za koje znamo”, kaže ravnatelj instituta Andreas Schmoller. Spis ne poništava sliku o Austrijancu koja je već odavno zacrtana istraživanjem. “Sadržaj je u nedvosmislenom skladu s dobro poznatim Jägerstätterovim razmatranjima o antikršćanskom karakteru nacističkog režima i o odnosu između vjerskih i svjetovnih vlasti”, nastavio je Schmoller. Konkretno, u njemu se vidi kako je Jägerstätter procijenio i razvio svoju odluku da odbije vojnu službu. U Jägerstätterovoj crti argumenata uočava se razvojni stav Crkve prema prigovoru savjesti na vojnu službu.

Jägerstätterova biografkinja Erna Putz istaknula je da je novi tekst posebno jasno pokazao njegovu duhovnu dimenziju. Bl. Jägerstätter pripisuje Božjem djelovanju to da ne može biti grijeh ako ne posluša zapovijed da bude pozvan u vojsku: “No kad sam se utekao Bogu, […] on mi je kroz to poslao spasenje…”, stoji u tekstu.

Dokument je institutu dostupan tek od rujna 2021. godine. Pronađen je slučajno tijekom istraživanja u gospodarskoj kronici u posjedu privatnog domaćinstva. Ne potječe s obiteljskog imanja. Kako navode iz instituta, nakon ispitivanja materijala, tipa slova i sadržaja pisma, nije bilo sumnje da se zapravo radi o pravom Jägerstätterovu tekstu.

Franz Jägerstätter, rođen u Radegundu u Gornjoj Austriji 1907., bio je poljoprivrednik koji se, uz podršku svoje supruge Franziske, rano suprotstavljao nacionalsocijalistima. Na referendumu nakon Anschlussa jedini je u svom gradu glasao s “ne”, odnosno protiv ponovnog ujedinjenja Austrije s njemačkim Reichom. Godine 1943., nakon što je pozvan u Wehrmacht, iznio je prigovor savjesti. Iste je godine u Berlinu osuđen na smrt zbog “podrivanja vojne sile” te je ubijen giljotinom 9. kolovoza 1943. u zatvoru Brandenburg. Jägerstätter je 2007. proglašen blaženim u Mariendomu u Linzu. Njegov spomendan je 21. svibnja, dan njegova krštenja.

In Solitary Witness naslov je koji je profesor Gordon Zahn dao svojoj biografiji Franza Jägerstättera 1964. godine. A Hidden Life – Skriveni život naslov je filma Terrencea Mallicka premijerno prikazanog 2019. godine. Oba prikazuju izvanrednu vjeru Franza Jägerstättera: izvanrednoga u njegovoj herojskoj hrabrosti, ponajviše zbog njegove samoće u odluci. Franz nije mogao uskladiti zahtjeve nacionalsocijalizma sa svojim katoličkim uvjerenjima, iako se činilo da je većina katolika u Austriji to uspjela, prenosi Katholisch.de.