Novinar Nicola Giampaolo proglašen krivim za klevetu protiv kardinala Becciua i Dikasterija za kauze svetaca
FOTO: Vatican Media // Kardinal Giovanni Angelo Becciu
Vatikan (IKA)
Vatikanski sud proglasio je 30. listopada talijanskog povjesničara i novinara Nicolu Giampaola krivim za klevetu protiv kardinala Angela Becciua i Dikasterija za kauze svetaca, priopćeno je iz Države Vatikanskoga Grada. Presudom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci, privremena zabrana obnašanja javnih dužnosti te obveza isplate odštete u ukupnom iznosu od 50 tisuća eura oštećenima, izvijestio je Zenit.
Giampaolo, koji je ranije bio postulator u postupku beatifikacije bivšeg talijanskog premijera Aldoa Mora, optužen je da je lažno tvrdio kako su pojedini vatikanski dužnosnici tražili mito u zamjenu za ubrzanje procesa beatifikacije. Te su tvrdnje iznesene u emisiji „Report“ na talijanskoj javnoj televiziji RAI, izazvavši tada snažnu reakciju i osudu Svete Stolice.
Nakon višegodišnjeg postupka, Tribunal Države Vatikanskoga Grada zaključio je da su Giampaolove izjave bile „neistinite i klevetničke“, čime je počinio kazneno djelo protiv trojice tužitelja: o. Bogusława Turka, podtajnika Dikasterija za kauze svetaca, kardinala Angela Becciua te samoga Dikasterija, zastupanog po prefektu kardinalu Marcellu Semeraru.
Prema presudi, Giampaolo mora isplatiti 20 tisuća eura o. Turku, te po 15 tisuća eura kardinalu Becciu i Dikasteriju, uz pokrivanje svih sudskih troškova.
Dikasterij za kauze svetaca, koji nadzire složene postupke beatifikacije i kanonizacije, reagirao je odmah po objavi presude, nazvavši je „nužnim činom pravde“. U priopćenju je također podsjetio da je Giampaolo razriješen službe postulatora još u travnju 2018., mjesecima prije razdoblja na koje su se odnosile njegove navodne optužbe. „Navodno traženje novca nije se moglo dogoditi u lipnju 2018., jer gospodin Giampaolo tada više nije obnašao dužnost postulatora“, stoji u priopćenju Dikasterija.
Slučaj otkriva rijedak uvid u funkcioniranje vatikanskog pravosuđa, koje, premda u maloj državi od samo 44 hektara, posjeduje vlastiti kazneni sustav temeljen na talijanskom zakonu iz 1929. godine, kada su potpisani Lateranski ugovori. Sudskim vijećem predsjeda troje sudaca koje imenuje Papa, a promotor pravde djeluje kao državni tužitelj. Na presudu se može uložiti žalba Vatikanskom prizivnom sudu, a potom i Vrhovnom sudu, kojim predsjeda prefekt Apostolske signature.
Presuda protiv Giampaola, koji potječe iz talijanske pokrajine Apulije i specijalizirao se za crkvenu povijest, označuje značajan pad njegova profesionalnog ugleda. Sud nije pronašao nijedan dokaz koji bi potvrdio njegove optužbe, ocijenivši ih kao „tešku povredu istine i ugleda“.
Ovaj slučaj ima i šire značenje, jer potvrđuje odlučnost Vatikana da štiti integritet i vjerodostojnost Crkve, osobito u procesima proglašenja svetih, koji su u prošlosti često bili predmetom špekulacija i mitova.
Giampaolo zasad nije dao javnu izjavu niti je potvrdio hoće li uložiti žalbu na presudu. Ako ne bude osporena, odluka će postati pravomoćna i predstavljat će konačnu riječ vatikanske pravde u ovom slučaju.