Novom reformom školstva u BiH zatire se identitet mladih naraštaja hrvatskoga naroda

Sarajevo, (IKA) – Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su izvanredno zasjedanje u Travniku 9. rujna. Povod za zasjedanje, kako se ističe u priopćenju objavljenom po njegovu završetku, bili su “administrativni, politički i drugi pritisci predstavnika međunarodne zajednice na politička i prosvjetna tijela hrvatskoga naroda u BiH s obzirom na stvaranje obrazovnog sustava, na uporabu jezika i pisma u tom sustavu, posebno na sadašnji asimilacijski program #!administrativnog ujedinjenja dviju škola pod jednim krovom#!”.

Na početku priopćenja podsjeća se kako je Crkva dala nemjerljive plodove na svakom području baštine i života hrvatskog naroda u BiH. Članovi BK BiH stoga osjećaju svoj dio povijesne odgovornosti za očuvanje i njegovanje vjerskoga, moralnog i kulturnog identiteta hrvatskoga katoličkog naroda u BiH. Biskupi BiH razumiju potrebu za zdravom školskom reformom u skladu s europskim standardima, ali ne razumiju i ne prihvaćaju da ta reforma bude instrumentom u zatiranju identiteta mladih naraštaja hrvatskoga naroda. Biskupi stoga dižu svoj glas u obrani temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda svakog čovjeka i naroda ističući kako smatraju “da se samo tako ispravno poštuju međunarodne konvencije i o pravima djece i roditelja”.
Uočavajući sve opasnosti i ciljeve već dugo najavljivane reforme školstva biskupi BiH se obraćaju katoličkoj i hrvatskoj javnosti i svim mjerodavnim tijelima u BiH posebnim priopćenjem. Posebno upozoravaju kako je nepravedno političko rješenje u BiH dovelo do toga da se osam godina nakon završetka rata na svoja ognjišta vratio tek mali dio prognanih i izbjeglih katolika.
“Uočavajući negativne posljedice čestih eksperimentiranja i političkih manipuliranja te strahujući da bi ovakvo provođenje reforme školstva u BiH moglo mnoge obitelji potaknuti da napuste ovu svoju domovinu”, biskupi BiH u priopćenju ističu sljedeće:
Kulturni i vjerski identitet. Hrvatski narod kao suveren, državotvoran i ravnopravan s drugima narodima u BiH, ima neotuđivo pravo čuvati i razvijati svoj nacionalni, kulturni i vjerski identitet. On time, prema međunarodnim dokumentima i standardima, ničim ne osporava i ne ugrožava, nego afirmira nacionalna i kulturna prava drugih naroda i nacionalnih manjina u BiH.
Naziv i uporaba jezika. Hrvatski narod u BiH služi se hrvatskim jezikom, normiranim i govornim, i ima pravo svoj jezik nazivati vlastitim narodnim imenom, izučavati ga, na njemu svoju djecu poučavati u svim predmetima i upotrebljavati ga na svakom području svoga privatnog i javnog života i djelovanja. Smatramo da su jezične razlike među konstitutivnim narodima u BiH bogatstvo, a nasilno brisanje tih razlika značilo bi osiromašenje, jer se niječe mogućnost zajedništva u različitosti.
Ustanove. Hrvatski narod u BiH ima naravno, povijesno i ustavno pravo na prosvjetne, znanstvene i druge ustanove odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku s latiničnim pismom u cjelini svoga odgojno-obrazovnoga sustava. Posebno ističemo da ima pravo na škole s planom i programom na hrvatskom jeziku. Sadašnja reforma sa “zajedničkom jezgrom” na “zajedničkom” jeziku i posebnom skupinom nacionalnih predmeta unosi zabunu, otvorena je svakodnevnim incidentima i vodi brisanju nacionalne grupe predmeta. Ovakva reforma vodi i neprihvatljivoj segregaciji i neprihvatljivoj “asimilaciji” učenika pod jednim krovom!
Stoga tražimo od hrvatskih političara u BiH da, dogovorno s predstavnicima međunarodne zajednice koji moraju jamčiti ravnopravnost svima, ostvare pravo na izdavanje udžbenika na hrvatskom jeziku i s obzirom na “zajedničku jezgru” i na nacionalne predmete.
Mediji. Hrvatski narod u BiH ima također pravo na svoj tisak i elektronske medije, radio i televiziju s kanalima i programima na hrvatskom književnom jeziku i latiničnom pismu s ciljem suvremenog informiranja, odgoja, obrazovanja i promicanja svoje duhovne baštine i nacionalne tradicije.
Roditelji – djeca. Imajući u vidu međunarodne dokumente o pravima djece i roditelja te načela, norme i praksu suvremene demokratski usmjerene škole u europskim zemljama, učenici svih uzrasta u školama kao pripadnici Katoličke crkve u BiH imaju pravo na školski vjeronauk, tj. primati vjerski odgoj i obrazovanje u školi u duhu katoličkoga nauka i tradicije. Pokušaj nasilna nametanja nekoga “neutralnog” religioznog odgoja u školama u suprotnosti je s navedenim pravima i praksom jer ne omogućuje odgoj i ostvarenje vlastitoga vjerskog identiteta učenika.
Nazivi ustanova. Katolička crkva u hrvatskom narodu ima svoju dugu povijest, bogatu tradiciju i vjersku baštinu, svoje simbole i vrijednosti, svoje duhovne velikane i blaženike; književnike, znanstvenike, kulturne preporoditelje i narodne vođe o kojima je povijest izrekla svoj neprijeporno pozitivan sud. Hrvatski katolički narod ima pravo svoje škole, kulturne i znanstvene ustanove naslovljavati imenima svojih velikana. U školama mora biti mjesta za simbole iz duhovne i kulturne baštine hrvatskoga naroda kao što je to praksa u drugih europskih naroda.
Promjena ustava. Kao građani ove zemlje pozdravljamo javno napisane izjave kompetentnih predstavnika međunarodne zajednice da “Dayton naprosto treba mijenjati i te promjene shvatiti kao lijek ili uvjet bez kojeg se ne može”. Očekujemo od predstavnika hrvatskoga naroda u BiH da od međunarodne zajednice traže da se konačno isprave nepravde i štete nanesene hrvatskom narodu Daytonskim sporazumom, a koje su “tihom revizijom” Daytona, tj. dodatnim ustavnim promjenama i zakonima, još više, nažalost, umnožene.
Referendum. Ako ova načela i prava nisu dostatno uvjerljiva i prihvatljiva, hrvatskom narodu u BiH u ovom odsudnom trenutku ostaje pravo, služeći se demokratskim sredstvima i poštujući ustavno uređenje, izjasniti se na referendumu, i od mjerodavnih međunarodnih foruma zatražiti zaštitu svojih vitalnih interesa i temeljnih uvjeta svoga opstanka u ovoj zemlji.
Priopćenje Biskupske konferencije BiH s izvanrednog zasjedanja u Travniku potpisali su svi bosanskohercegovački biskupi.