Održano istraživanje u sklopu projekta „Egzegetski instrumentarij Novoga zavjeta”

Na terenskom istraživanju sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski (Zagreb), prof. dr. sc. Zrinka Jelaska (Zagreb), prof. dr. sc. Mario Cifrak (Zagreb), izv. prof. dr. sc. Silvana Fužinato (Zagreb), izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić (Zagreb), doc. dr. sc. Anđelo Maly (Zagreb), doc. dr. sc. Stipo Kljajić (Zagreb), prof. dr. sc. Darko Tomašević (Sarajevo), izv. prof.. dr. sc. Dubravko Turalija (Sarajevo), dr. sc. Tomislav Zečević (Skrad) i dr. sc. Ivan Benaković (Osijek).
Članovima istraživačke grupe pridružio se i docent na Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ivan Majić. Susret je započeo kratkim pozdravom voditelja Projekta Tarasa Barščevskog, koji im je ukratko predstavio dnevni red, kao i zadatke i ciljeve susreta u Cerniku.

Nakon pozdrava sudionici terenskog istraživanja imali su priliku posjetiti biblijsko–arheološku muzejsku izložbu koja je nastala nastojanjem dr. sc. Tomislava Vuka, profesora biblijskih znanosti i orijentalistike na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu. U muzeju, u prostoriji posvećenoj prenošenju biblijskog teksta doc. dr. sc. Anđelo Maly održao je predavanje o zbirci biblijskih rukopisa i faksimilskih izdanja biblijskih rukopisa koja se nalaze u muzeju. Govorio je o njihovoj povijesti i nastanku te značenju za rekonstrukciju biblijskog teksta, što je od velikoga značaja za projekt.

Osim biblijskih rukopisa, zbirka sadrži i tiskana izdanja Biblije na glagoljici i bosančici kao i sva relevantna i cjelovita izdanja Biblije na hrvatskom jeziku od najstarijih do najnovijih. Članovi istraživačke grupe imali su priliku upoznati se s fizičkim oblikom rukopisa i knjiga koje su im uglavnom dostupni u elektronskom formatu, sposobnom prenijeti sadržaj, no ne i percepciju svetosti i važnosti Božje riječi koju su imali njihovi tvorci i čitatelji dok su nastojali razumjeti i tumačiti Sveto pismo.

Prof. dr. sc. Mario Cifrak u izlaganju o izvornim hebrejskim i grčkim predlošcima s kojih je prevođeno Sveto pismo na hrvatski jezik istaknuo je ponajprije na nepostojanje izvornih kritičkih izdanja za najstarije hrvatske prijevode te neukazivanje istih za prijevode koji su nastali u 20. stoljeću, kao i na dosta čestu praksu prevođenja s neizvornih jezika, nego na temelju već postojećih prijevoda na druge jezike.

Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska je u izlaganju „Značenjska raznolikost hrvatskih biblijskih prijevoda” na konkretnim primjerima iz Novoga zavjeta pokazala kako prijevodi utječu na formiranje značenja biblijskog teksta i njegovog razumijevanja s obzirom da čitatelji uglavnom nemaju pristup originalnom tekstu te percipiraju sadržaj Svetoga pisma polazeći od biblijskih prijevoda i poznavanja vlastitog jezika.

Uslijedila je konstruktivna rasprava u kojoj su članovi istraživačke grupe imali priliku razmijeniti svoja mišljenja o izazovima i ograničenjima u realizaciji projekta s obzirom na metodološku neujednačenost postojećih hrvatskih prijevoda, ali i velika očekivanja koja se stavljaju pred svakim prijevodom ne samo s točke gledišta vjernog prenošenja značenja izvornog biblijskog teksta, nego i s točke gledišta čitatelja kojega kulturološka i sociološka obilježja te poznavanje vlastitog jezika uvjetuju (i/ili usmjeravaju) u razumijevanju Biblije i davanju/stvaranju značenja njezine poruke.

Poslijepodnevni dio susreta u Cerniku bio je posvećen pripremi međunarodnog simpozija o temi „Metodologije biblijskih prijevoda” koji će se održati krajem 2024. u Zagrebu. Nadovezujući se na prijepodnevna izlaganja i rasprave povezane s osmišljavanjem metodologije interlinearnog prijevoda, koji bi se temeljio na kritičkom tekstu Novoga zavjeta Nestle-Aland 28, ali bi uzeo u obzir i postojeće prijevode i biblijski književni intertekst, potvrđena je većina tema izlaganja te su predložene i neke nove. Osim toga, izabrani su članovi programskog i organizacijskog odbora.

Posljednji dio susreta bio je posvećen upoznavanju sa softverom Accordance te njegovom konfiguracijom s ciljem omogućavanja izravnog uspoređivanja hrvatskih prijevoda s različitim grčkim rukopisima te kritičkim tekstovima Novoga zavjeta. Susret je završen u kasnim popodnevnim satima, izvijestio je Ured za znanstveno-istraživačke projekte Fakulteta.