Uz domaćeg gvardijana fra Klaudija Milohanovića koncelebrirali su tajnik nuncijature Alfred Rayan D’Souza, fra Ivan Crnković, ravnatelj klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića, grkokatolički župnik Aleksandar Hmilj i vlč. Luka Ćosić, župni vikar u brodskoj župi Duha Svetoga.

Na početku homilije nuncij Lingua je naglasio kako originalnost kršćanske vjere, zapravo nije u tome da vjerujemo kako je Bog Trojstven niti da vjerujemo kako je Jedan, već da su Troje, u Bogu, Jedno. Posvjestio je kako nam Isus o Presvetom Trojstvu nije ostavio neki priručnik, ali nam je ostavio, kako je rekao, “samo jednu zapovijed, ‘svoju’ zapovijed, ‘novu’ zapovijed: ‘Ljubite jedni druge, kao što sam ja ljubio vas“ te poručio da smo kao kršćani pozvani tako živjeti u svom konkretnom životu.

Ustvrdivši da ne možemo ni naslutiti što je Trojstvo ako ne razumijemo što znači ljubiti pojasnio je: “Trojstvo postoji jer je Bog Ljubav. Otac, Sin i Duh Sveti ne bi postojali kada ne bi bili Ljubav. Ali ljubav Božja nije zatvorena sama u sebi, unutar-trojstvena, ona je također ljubav koja izlazi iz sebe, izvan-trojstvena: „Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni“, citirao je nuncij Lingua misno Evanđelje.

Kao što Otac ljubi Sina, dajući mu život, tako Otac ljubi i čovječanstvo dajući mu život Sina. To je otajstvo križa koje je otajstvo ljubavi na ovoj zemlji gdje između smrti i uskrsnuća postoji prostor, udaljenost jer ovdje postoji vrijeme i mi nismo savršeni u ljubavi.

Da bi postojalo puno zajedništvo između Boga i stvorenog čovječanstva, kao što je to  u Trojstvu, s naše je strane potrebna jednaka ljubav: moramo dati život za Boga. Što je savršenije naše predanje Bogu, to je dublje naše zajedništvo s Njime”.

Iznio je i jedno svjedočenje emigranata o ljubavi prema domovini i o tome kako oni na sve načine pokušavaju očuvati svoju tradiciju i ono najljepše iz svoje domovine.

“Tako je Isus, poput emigranta, na ovu zemlju donio ono najdragocjenije što je imao u svojoj nebeskoj domovini. Donio je ljubav. To je njegova ‘novost’. Već u Starom zavjetu nailazimo na ljubav prema bližnjemu, tzv. zlatno pravilo, da činiš drugima ono što bi želio da oni tebi čine. No Isusova novost je uzajamna ljubav. To je ono što nije bilo poznato prije Njega. Upoznao nas je sa svojim životom u Trojstvu. Stoga je rekao: „Po ovom će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge!“ (Iv 13,35). Trojstvo stoga nije misaona zagonetka za učene teologe, ono je život svakoga kršćanina, naš model, nas stvorenih na sliku Božju. ‘Da svi budu jedno kao što si ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao”, rekao je nuncij Lingua.

Nadalje je pojasnio kako se do obraćenja dolazi, ne na temelju riječi, niti razumskim objašnjenjem o tome kakav je naš Bog, već davanjem primjera uzajamne ljubavi u vlastitom životu, ljubavi koja je spremna riskirati da nam i ne bude uzvraćena, shvaćena.

“Prvi čin ljubavi je upravo ovo povjerenje u drugoga, to da ljubimo prvi, bez očekivanja da budemo zauzvrat ljubljeni. I siguran sam, kako je rekao sveti Ivan od Križa, da: „Gdje nema ljubavi, stavi ljubav – i naći ćeš ljubav.“ Da bismo živjeli na sliku Trojstvenoga Boga, potrebno je započeti od toga da ljubimo prvi, da ljubimo sve, da ljubimo bez mjere, bez straha da nećemo biti ljubljeni. Samo tako će svijet moći uzvjerovati”, zaključio je na kraju mons. Lingua.

Uz prigodan dar gvardijan fra Klaudio zahvalio je nunciju na predvođenju slavlja.

Nuncij je kraju zahvalio vjernicima što mole za Svetoga Oca i pozvao da u toj molitvi ustraju. Gvardijanu fra Klaudiju zahvalio je na pozivu te iskazao svoju zadivljenost kako ljepotama uređenosti te barokne franjevačke crkve tako i pobožnošću brojnih vjernika koji su misu pratili u crkvi i u prostranom klaustru. Poslije mise nuncij se zadržao u spontanim susretima s vjernicima.

Slavlje su pjevanjem animirali učenici klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića, a na orguljama je svirao franjevački sjemeništarac Šimun Benedikt Kopričanec.

Proslavi svetkovine Presvetog Trojstva prethodila je trodnevna duhovna priprava kada su večernja misna slavlja predvodili domaći franjevci.