„Izvanredan je događaj da jedna lokalna Crkva shvati da je temeljni element vjere sakrament krštenja i da se na uspomenu krštenja hrvatskog naroda napravi bazilika u kojoj će glavno mjesto imati krstionica. To je izrazito važno za duhovnost kršćanske zajednice i narodne svijesti. Sakramenti su identitet Crkve“, kazao je o. Rupnik dodavši da je površina mozaika iza krstionice 231 metar kvadratni, a prikazivat će svih sedam sakramenata. Mozaik će se vezati s mozaikom u apsidi koji predstavlja nebeski Jeruzalem.

Podsjetimo, u središtu impozantnog mozaika je Isus Krist Pantokrator, a sa strane su mu Gospa i sv. Ivan Krstitelj. Potom ga okružuju sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, salonitanski mučenici i splitski zaštitnici sv. Dujam i sv. Staš, sv. Jeronim Dalmatinac, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Ivan Zlatousti, sv. Grgur Nazijanski, sv. Frane Asiški, sv. Klara, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Terezija, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz. Izbor svetaca oko Pantokratora predstavlja opću, hrvatsku i lokalnu, dalmatinsku Crkvu. A Dalmaciju, kao tradicionalni ‘kalež’ predstavlja i bukarica koju je o. Rupnik izradio na mozaiku. Dalmaciju, kaže o. Rupnik, predstavljaju boje i brački kamen.

U oltaru, monolitu od bračkog kamena “sv. Petar” teškom osam tona, s prednje strane je križ s ugrađenom relikvijom svetog Dujma i kad se promatra sprijeda, točno iznad nje je rana na Kristovu boku, križ oko Isusove glave i kalež spasenja, sve u crvenoj boji. U nadbiskupski palij svetoga Dujma na mozaiku ugrađen je kamenčić s bazilike na Manastirinama gdje je bio njegov grob i još jedan sa salonitanskog baptisterija. Lik blaženog Alojzija Stepinca je s desne strane u reljefu, s relikvijom njegova tijela i kardinalskog solidea (kapice) koju je kardinal Franjo Kuharić poklonio solinskoj župi 1976. godine. S lijeve strane je svetohranište, zamišljeno kao stup spasenja, a s desne oktogonalna krstionica koja oblikom podsjeća na Višeslavovu krstionicu, ali i na splitsku katedralu.

Freske na zidovima u toplim tonovima i plavoj boji prikazuju povijest spasenja; osnova svega su Božje ruke iznad Posljednje večere, a dubokom simbolikom prikazani su izlazak iz egipatskog ropstva, četrdesetogodišnje lutanje Izraelaca po pustinji, priča o Kajinu i Abelu, pa Adamu i Evi koji jednom rukom uzimaju plod sa Stabla spoznaje dobra i zla… Tu su i slavenski apostoli Ćiril i Metod.

O. Marko Rupnik, slikar, kipar i teolog, radio je po cijelom svijetu, pa i u Vatikanu, Fatimi i Lurdu, a posebno mu je nadahnuće sakralna umjetnost kršćanskog istoka. „Sav naš rad prožet je molitvom, zajedništvom i ljubavlju. Sabrani smo od različitih nacija, ima nas i katolika i pravoslavaca, a dišemo jedan za drugoga. Pokazujemo kako se u Crkvi s ljubavlju može raditi za Crkvu“, rekao je o. Rupnik. Govoreći o životu u Kristu kazao je: „Navikli smo se živjeti ispred Krista, iza Krista a ne u Kristu. Tragedija naše vjere je da smo kroz protekla stoljeća zaboravili da je Bog Otac. Čovjek se plaši Boga, a Bog je milosrdni Otac“. Nakon što završe mozaik iza krstionice, planiraju još izraditi kapelicu Božje Riječi i jaslice.