Uz ostale uzvanike svečanosti u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu nazočili su predsjednik i član skupštine Kršćanske sadašnjosti zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i prof. dr. sc. Stjepan Baloban, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i nekadašnji direktor Kršćanske sadašnjosti prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić, predstavnici vjerskog, društvenog, znanstvenog i kulturnog života. U sklopu obilježavanja održan je okrugli stol u povodu 50. obljetnice tiskanja Zagrebačke Biblije „Zagrebačka Biblija – vrijeme – okolnosti – značenje“. Na okruglom stolu govorili su dr. sc. Katica Knezović, profesorica filozofije odgoja, etike i bioetike na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim novinar, književnik i prevoditelj Marko Grčić te akademik Ivan Golub.

Prof. Knezović je iznijela ključne datume vezane uz nastanak Zagrebačke Biblije u izdanju izdavačke kuće „Stvarnost“. Na prijevodu Biblije, započetom krajem 1966., radili su bibličari s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a ključnu ulogu u njezinu nastanku imao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, rekla je Knezović. „Zagrebačka Biblija, kako ju je već u prvom javnom istupu nazvao glavni urednik bibličar Bonaventura Duda, potpuno se naslanja na Jeruzalemsku Bibliju koja je najprije izlazila u sveščićima od 1948. do 1954. a onda 1956. izašla u objedinjenom izdanju. Svi naši književnici i bibličari imali su je pred sobom za vrijeme svoga rada na prevođenju dijelova koje su prevodili“, rekla je Knezović.

„Njezina najočiglednija diferentia specifica je ta da je Zagrebačka Biblija u našoj biblijskoj tradiciji a, koliko je meni poznato, i u svjetskoj tradiciji jedinstvena po tome što su je izradili u vrlo kratkom vremenu u jednoj vrsti kratkotrajnog sabijenog nadahnuća ljudi iz Crkve i izvan Crkve“, rekao je Grčić u svom izlaganju. „To je njena vrlo važna karakteristika zato što ona u to vrijeme nije bila samo crkvena knjiga već je postala i nacionalna knjiga“, dodao je Grčić. Ustvrdio je kako je uvodni tekst Jure Kaštelana u Zagrebačkoj Bibliji „legalizirao knjigu, koju je režim smatrao ilegalnom knjigom“. Uz Kaštelana tri ključna čovjeka radila su na tom pothvatu, a to su bili Bonaventura Duda, Jerko Fućak i Josip Torbar, dodao je Grčić.

Akademik Golub je istaknuo kako Biblija ima važnost ne samo za vjeru već i za jezik pojedinog naroda. Podsjetio je na prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik u 17. stoljeću isusovca Bartola Kašića te kako je prvi tiskani prijevod cijeloga Svetoga pisma na hrvatski jezik, koji je načinio franjevac Petar Katančić, objavljen 1831. u Budimu. Ocijenio je kako je „ Zagrebačka Biblija“ čudo. „Čudo je da 1968., kada vrije vrijeme od lijevih, vjeri nesklonih uvjerenja, i kada u nas vlada vlast koja sustavno potiskuje vjeru, popuštajući povremeno uzde, u Zagrebu, u Hrvatskoj izlazi Biblija”, istaknuo je akademik Golub

Nakon kraće stanke uslijedilo je predstavljanje dviju knjiga. Knjigu Bože Lujića „Biblijsko svjetlo vjere na putu života. Biblijske teme vezane uz egzistenciju suvremenog čovjeka“ predstavili su prof. dr. sc. Mario Cifrak, prof. dr. sc. Nikola Hohnjec te dr. sc. Stjepan Brebrić. Uslijedilo je zatim predstavljanje Zbornika u čast profesora dr. sc. Bože Lujića, OFM povodom 70. godine života „Znat će da prorok bijaše među njima (Ez 33,33)“ (ur. Stipe Kljajić i Mario Cifrak). U predstavljanju Zbornika sudjelovali su doc. dr. sc. Andrea Filić koja je predstavila iznimno plodan znanstveno-istraživački rad dr. sc. Bože Lujića, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu prof. dr. sc. Danimir Pezer te sam autor.

Nakon toga je predstavljena knjiga Nade Babić „Hrvatski prijevodi Novoga zavjeta od 20. stoljeća“. U predstavljanju su sudjelovali prevoditelj dr. sc. Mate Maras, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska te dr. sc. Nada Babić.

U sklopu svečanog obilježavanja 50. obljetnice Zagrebačke Biblije u predvorju Nadbiskupijskog pastoralnog instituta priređena je izložba Biblija iz zbirke Biblija Siniše Vukovića na različitim svjetskim jezicima. Predstavljen je i Vukovićev Čakavski pištular. U predstavljanju su sudjelovali akademik Tonko Maroević i književnik Siniša Vuković.