Misu u crkvi sv. Marije Magdalene predslavio je župnik vlč. Ivica Puškadija. U uvodu u slavlje napomenuo je da se euharistija prikazuje za žrtve ratnih i poratnih stradanja, poubijane u Drugom svjetskom ratu i poraću, poginule, stradale i ubijene od diktatura i totalitarnih ideologija 20. stoljeća te za poginule u Domovinskom ratu.

Nakon euharistijskog slavlja, okupljeni narod otišao je kod spomen križa postavljenog kod grobišta u šumi Kolnjak. Ondje je otpjevana hrvatska himna te je predsjednik Duštva Franjo Talan zahvaio vlč. Ivici na predslavljanju mise i homiliji.

Uime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda vijenac je položila i svijeću zapalila ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri, a uime pokrovitelja komemoracije vijenac je položilo i svijeće zapalio izaslanstvo općine Gornji Kneginec koje je predvodio načelnik i saborski zastupnik Goran Kaniški.

Uime Hrvatskog žrtvoslovnog društva i organizatora komemoracije i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava vijenac su položili i svijeće zapalili Barbara Turk, Franjo Črep i Krešimir Mintas, sin „nestalog“ dogradonačelnika grada Varaždina Dragutina Mintasa, a za kojeg se vjeruje da je prema izjavama svjedoka svoj život završio u jednoj od jama na grobištu Kolnjak.

Svijeće u spomen na žrtve poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata poubijanih na grobištu Kolnjak zapalili su i predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata. Izaslanstvo Udruge hrvatskih branitelja „Sinovi Domovine“ iz Gornjeg Kneginca, predvodio je Ivan Keretić, a uime Udruge HOS-a iz Međimurske županije svijeću je zapalio Josip Kolarić.

Zahvalu na položenim vijencima i zapaljenim svijećama uputio je Franjo Talan te podsjetio da je na području Varaždinske županije do 2000. Saborska komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata evidentirala oko 5300 žrtava. Kako bi se posao prikupljanja podataka o žrtvama i stradanjima što prije i vjerodostojnije obavio, po općinama i gradovima Varaždinske županije osnivana su gradske i općinske komisije pa su tako, zahvaljujući radu Općinske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava općine Gornji Kneginec, u spomenutom razdoblju prikupljeni podaci o 135 žrtava rodom iz naselja Općine i Župe Gornji Kneginec, a među njima je evidentirano i pet žena.

Prikupljena građa o žrtvama i stradanjima Varaždinske županije u Drugom svjetskom ratu i poraću  je „sistematizirana“ po naseljima, općinama i gradovima, a kako se na više objavljenih javnih poziva i natječaja nisu mogla osigurati sredstva za pokriće tiskarskih troškova i izdavanje barem 200 knjiga ti podaci i dalje čekaju na objavu.

Uime pokrovitelja komemoracija nazočnima se obratio Goran Kaniški, a  potom je zahvalnost Društvu i Općini izrekla Ivona Paltrinieri.

Uz brigu o žrtvama i stradanjima vezanim uz Domovinski rat, Ministarstvo hrvatskih branitelja vodi i brigu o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a u narednom razdoblju planira se i dostojanstven pokop 814 žrtava jame Jazovka.

U završnom dijelu komemoracije vlč.  Ivica predvodio je molitvu za stradale župljane i žrtve grobišta Kolnjak, a potom je snimljena i zajednička fotografija.

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

Po prestanku rada Komisije, 2000. osnovano je Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, a u proteklom razdoblju spomen križem obilježeno je dvadesetak lokacija na sjeveru Hrvatske. Zahvaljujući Đurđici i Antonu Celić, predsjedniku Povjerenstva za Istru, u suradnji sa „žrtvoslovcima“ iz Istre postavili su i četiri spomen križa na tom području.

Spomenuti križevi su postavljeni na grobištima Golubinčina (općina Marčana), Mandaljevica kod Pazina i kod jame Cerovica u općini Pićan. Spomen križ na mjestu „nestanka“ blaženog Francesca Bonifacia postavljen je 27. kolovoza 2022., uz Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

Društvo godišnje organizira, u suradnji s lokalnom upravom, desetak komemoracija.