Misu je predvodio provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrena fra Jozo Marinčić. Koncelebriralo je dvadesetak svećenika iz okolnih župa među kojima domaći župnik fra Joso Oršolić, a posluživala trojica đakona toga kraja.

Povezujući život mučenika sv. Blaža i sluge Božjega fra Lovre Milanovića, provincijal Marinčić u homiliji je naglasio kako su obojica istinu vjere svjedočili cijelim svojim životom te su „primjer nama kršćanima kako smo dužni svjedočiti svoju vjeru riječima i životom“. „Kao svjedoci vjere u Krista mučenici su često u opasnosti to svoje svjedočanstvo potvrditi čak i mučeničkom smrću, kako je to učinio sv. Blaž i sluga Božji fra Lovro, koji je svojim vjernicima naviještao istinu vjere, tu istinu svjedočio cijelim svojim životom, poučavajući svoje vjerenike, pohađajući bolesnike i pomažući drugim svećenicima. Iako ni riječju ni djelom nije ulazio u sukob s nevjernicima, ubijen je jer nije iskazao pokornost ni poštovanje prema sili. Ubijen je iz mržnje samo zato jer je bio kršćanin. Bio je svet na svojoj dužnosti i zadatku. Poginuo je zbog obijesti i mržnje neprijatelja vjere“, rekao je uz ostalo provincijal. Dodao je kako Bosna Srebrena kroz 700 godina svoje povijesti ima više od 200 mučenika svećenika i redovnika koji su umrli iz ljubavi prema Kristu, te su i danas istinski svjedoci vjere. Iskazao je svoju nadu da će Crkva barem neke od njih uzdići na čast oltara.

Vjernike, koji su zbog epidemioloških mjera za razliku od dosadašnjih obljetnica toga puta na misi sudjelovali u znatno manjem broju, potaknuo je na molitvu za fra Lovrino proglašenje blaženim i svetim te za obnovu svog kraja ratom razrušenoga i materijalno i duhovno.

Na kraju mise župnik Oršolić predmolio je molitvu za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega fra Lovre Milanovića te ju s prigodnim fra Lovrinom životopisom podijelio hodočasnicima i svećenicima. Zamolio je svećenike da molitvu podijele župljanima te svi redovito mole kako za fra Lovrino proglašenje blaženim i svetim tako i za prestanak širenja pandemije. Pozvao ih je i da u svojim župama osnuju bratovštine sluzi Božjem u kojima će žarče moliti na te nakane.

Vjernici su poslije mise u galeriji, koja je u prostorijama župe u izgradnji, razgledali izloženih 30-ak umjetnička djela nastalih na prvoj i drugoj Međunarodnoj likovnoj koloniji posvećenoj fra Lovri Milanoviću. Razgledali su i vitraje kojima su dosad ukrašeni prozori jednog dijela crkve. Znakovito je da su na vitrajima prikazana i trojica slugu Božjih iz toga kraja fra Lovro Milanović, fra Šimun Filipović i fra Augustin Augustinović. Na poticaj domaćeg sina fra Nikole Bošnjaka vitraje je oslikala akademska slikarica dr. Ivana Ćavar.

Slavlje je animirao zbor Adoro iz župe u Tolisi. Hodočasnici su se kratko zadržali i pomolili kod fra Lovrina spomen-obilježja u crkvenom dvorištu blagoslovljenom 2011. godine.

Trodnevna duhovna priprava bila je od nedjelje 31. siječnja do utorka 2. veljače. Misna slavlja te dane predvodili su fra Joso Oršolić, preč. Jakov Filipovića, doborski dekan i fra Mario Jurić, gvardijan i župnik u Tolisi.

Bio je to veliki događaj za tu povratničku župu u kojoj je prije posljednjega rata živjelo 3000 vjernika, a sada ih je tek 170.

Koliko je sluga Božji fra Lovro svijetli lik franjevačke i crkvene povijesti, svjedoče brojni vjernici svih vjeroispovijesti koji na njegov grob više od dva stoljeća dolaze spontano i redovito, te su i toga dana hodočastili na fra Lovrin grob.

Fra Lovro Milanović rođen je u Sarajevu 22. svibnja 1777. godine. Ubijen je u 29. godini prolazeći kroz selo Turić kad je odlazio prema Dubravama svom stricu fra Frani na ispomoć u pastoralnom djelovanju. Po predaji nosio je pričest bolesniku, a kako je žurio prolazeći pored muslimanskog poljara Muje Arnauta nije sišao s konja i na taj mu način, kako se u to vrijeme moralo, iskazao poštovanje, Mujo ga je ubio nožem, a potom ispalio u njegova leđa hitac iz kratke puške. Na mjestu fra Lovrine pogibije 2007. godine dovršena je spomen kapelica kao zavjetni dar obitelji Nike Grgića iz Gornjeg Liporašća. Pokopan je u obližnjem turićkom groblju. Kršćani su odmah poslije smrti smatrali fra Lovru pravim mučenikom te mu se zagovarali u molitvama.