Program komemoracije započeo je himnom Republike Hrvatske, zatim su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i izaslanstvo položili vijenac kod Središnjeg križa u ime Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. U ime Počasnog bleiburškog voda vijence je položila delegacija predvođena Vice Vukojevićem, predsjednikom Voda, a među njima su bili i preživjeli sudionici tragedije.

Islamsku molitvu – dovu za žrtve Bleiburške tragedije islamske vjeroispovijesti predvodio je imam Zagrebačke džamije Mersad efendija Kreštić, a katoličku molitvu za žrtve predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i vojni biskup Jure Bogdan.

Mons. Bogdan je naglasio da hrvatski narod, među mnogim narodima koji komemoriraju ovu obljetnicu, oživljava povijesnu memoriju o značenju koje je za njega imao svibanj 1945. „Prestanak oružanih sukoba, bombardiranja, rušenja i umiranja, na frontama i u pozadini, doživjeli su narodi Europe kao veliko olakšanje, kao uspostavu mira i slobode.  To je očekivao i hrvatski narod. No mjesec svibanj 1945. godine, u našoj domovini posebno se pamti kao mjesec strašnih pokolja zarobljenih vojnika i civilnog pučanstva izručenih jugoslavenskoj vojsci od zapadnih Saveznika. Bleiburg i Križni put duboka su i nezacijeljena rana….  Još više, taj je svibanj – za razliku od drugih naroda kojima je vraćena sloboda i demokracija – dolaskom marksističkoga totalitarnog sustava za nas značio nov početak progona, zatvora, ubijanja nevinih ljudi. U ovoj 75. obljetnici, ponizno pred Bogom i iskreno pred ljudima, stojimo pred svim žrtvama: u prvom redu žrtvama Drugog svjetskog rata, ali i žrtvama koje su prethodile ratu na našim prostorima te ispunile krvlju i suzama gotovo čitavo  dvadeseto stoljeće”, rekao je biskup Bogdan istaknuvši da žrtve Bleiburga i križnoga puta dugo nisu imali pravo na javni spomen i znamen svojoj domovini.

„Svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. Temeljna jednakost u dostojanstvu svih ljudi proizlazi iz same naravi čovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju. Pojedinačne i osobito masovne likvidacije bez ikakva suda i dokaza krivnje uvijek su i posvuda teški zločini pred Bogom i pred ljudima. Mi danas molimo za vječni mir svih žrtava”, naveo je mons. Bogdan.

U izjavi za novinare predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kako se o ovom zločinu mora govoriti da bi i mlađe generacije znale što se događalo, ne samo u Drugom svjetskom ratu, već i u poraću. „Ovo je bio zločin komunističkog jugoslavenskog režima i bio je 45 godina strogo čuvana tajna što vam najbolje govori o tome da je i one koji su ga počinili i naredili itekako grizla savjest i bojali su se istine”, naveo je Jandroković poručivši da su ljudi danas, kada hrvatski narod živi hrvatsku slobodu. dužni prisjetiti se žrtava i osuditi zločin komunističkog totalitarnog režima.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao je u izjavi za novinare misu u Sarajevu, kazavši da se ona uvijek tamo održava te kako je ove godine to i središnji skup jer nema uobičajene glavne komemoracije na Bleiburgu. Za vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića ministar je rekao da je svjetlo u simbol suživota, suradnje i tolerancije. „Služenje mise je duhovni čin i ne bi trebao stvoriti takvu nepotrebnu tenziju. To je misa za sve žrtve”, rekao je ministar Radman.

Predsjednik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević naveo je da je Bleiburg danas nazočan u cijelome svijetu. „U 189 hrvatskih katoličkih župa u svijetu, preko 200 svećenika održavaju misu. Prve misu su već počele u Austaliji, a do karaj današnjeg dana bit će održane u cijelom svijetu.” Na pitanje je li komemoracija na Mirogoju bila primjerena, Vukojević je odgovorio potvrdno zahvalivši Hrvatskom saboru kao stalnom pokrovitelju komemoracije.

Vladimir Fuček, preživjela žrtva Bleiburga rekao je kako osjeća sram što je preživio, dok su mnogi drugi umrli, ali da smatra da razlog tome možda kako bi oni koji ne vjeruju u ove događaje ipak uvidjeli istinu. „Bog me je valjda ostavio na životu da svjedočim onim nevjernim Tomama. Ni deset posto zla koje se dogodilo nisam rekao u svojim izjavama. Kada čitam o zarobljenicima Domovinskog rata kao da čitam svoju priču, a ne prijatelj je bio isti s istim oznakama”, rekao je Fuček.

Komemoracija se, zbog aktualne pandemije koronavirusa, održava u Austriji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pokrovitelji komemoracije su Hrvatski sabor i supokrovitelji Hrvatski narodni sabor iz BiH.