Nakladnik lista je Katedra čakavskog sabora Modruše, glavni urednik je predsjednik Katedre Zvonko Trdić, lektorica Marija Trdić Ćuk, a grafički urednik Miroslav Salopek. Na naslovnici lista dominira legendarni župnik Modruša Alojzije Kunce sa svojim župljanima a na zadnjoj strani tužna slika prozora područne škole koja od ove godine više nema učenika.

Modruš kao glasilo modruškog kraja izlazi već 16 godina zaredom i sedmu godinu da se izdaje kao knjiga koja u ovom broju ima 168 stranica. U uvodnom tekstu župnik Modruša i dekan ogulinski dr. Željko Blagus predstavlja novu pobožnost Srcu Isusovu koja se molila tijekom prvog petka u deset mjeseci godine, litanije Presvetom Srcu Isusovu. Župnik navodi da je ove godine kod blagoslova pohođeno 74 kuće sa samo 185 ukućana, dok ih je prije 10 godina bilo 30 više. Bilo je samo jedno krštenje a devet sprovoda i samo dva prvopričesnika. Načelnik općine Josipdol Zlatko Mihaljević piše o aktivnostima na prostoru Modruša, od obnove i sanacije staroga grada Tržana s dostupnim sredstvima Ministarstva kulture, pa do radova na vodovodu.

Franjo Puškarić piše o duhovnim zvanjima iz župe Modruš kroz povijest prema dostupnim arhivskim izvorima. Marija Pavličić bilježi „Molitve iz mog zavičaja“ a Josip Vuković svoja iskustva iz mladosti u poslijeratnom Karlovcu na Baniji. Stalni suradnik Modruša Joso Žanić studiozno bilježi povijest zaseoka Gajini kroz priču o tri brata Kolića. Tomislav Vuković piše o iznimnim ljudima iz potkapelskog kraja s modruške i brinjske strane. Posebno je težište stavio na djelovanje svećenika Alojzija Kuncea na Modrušu i Ivana Kranjčeca u Brinju te njihovim iskustvima s novim komunističkim vlastima oko obnove crkava. Svoja sjećanja donosi i nedavno preminuli Ivan Turković o životu u Turkovićima u razdoblju nakon II. svjetskog rata. Kroz sudbine pojedinih ljudi oslikavaju se političke i gospodarske prilike tog vremena. Povjesničar Milan Kruhek govori o kćerima velikog Bernardina Frankopana i njihovim udajama. Franje Puškarić predstavlja Josipdolske i Ogulinske žrtve I. svjetskog rata

Ivica Mihaljević govori o ratnim sjećanjima Stjepana Đurekovića u Oštarijama, kojima se studiozno oslikava razdoblje II. svjetskog rata kao i križni putovi kroz svjedočenje jednog od do tada živućih svjedoka. Milka Petrušić govori o djetinjstvu na Svetom Petru kroz priče o hrani i receptima tog vremena, dok Zvonko Trdić donosi dvije stare pjesme iz Barakove riznice narodnog blaga. Ivica Mihaljević bilježi posjet Đure Deželića Oštarijama za proslave sv. Florijana, dok Zvonko Trdić predstavlja rad Katedre Čakavskog sabora Modruše, a Marija Trdić Ćuk predstavlja bogatu izdavačku djelatnost te udruge protekle godine.