Nacionalnom proslavom jubileja kraljice Jelene, kralja Zvonimira i velikoga slavlja 1976. otvara se novi broj Glasa Koncila. „Slavljenički žar kojim je hrvatski narod tijekom protekle dvije godine proživio velike spomene vjere, do vrhunca se razgorio na euharistijskom slavlju koje je pred tisućama hodočasnika iz Hrvatske i BiH u hrvatskom prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu u subotu 10. listopada predslavio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić“, poručuju iz uredništva.

Uz Svjetski dan misija, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Gerard Anton Žerdinza, biskup hrvatskih korijena koji djeluje u Peruu, za Glas je Koncila podijelio svoja sjećanja na evangelizaciju u prašumama Južne Amerike, ističući važnost „misijskoga izlaska“.

Udruzi „Betlehem“ u Zagrebu nedavno je odobren projekt „Korak uz dijete – širenje mreže socijalnih usluga u zajednici “na temelju kojega će moći pružiti i smještaj djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Projekt je u Zagrebu predstavljen krajem rujna, što je bio povod za intervju s Albertom Vrdoljak, predsjednicom udruge, koja je o problematici govorila iz vlastitoga iskustva. „Djeca su osobe, najranjivija skupina društva i trebaju veliku potporu svih institucija, kao i toplinu, i mnogo ozbiljniji pristup kod posvojenja i udomljavanja. Ne zna se da posvojitelji često biraju djecu. To zvuči grubo, ali je istina“, rekla je Alberta Vrdoljak.

„U župama u Trpnju i u Kuni na Pelješcu početak jeseni donosi mirnije dane, kada se iz »šeste brzine« prelazi u »ler«. O Pelješcu se puno pisalo ljetos, kada se veliki požar širio okolicom Kune, te zahvatio kapelu sv. Petra i Pavla na groblju u Potomju. Život dviju župa, koje čini niz razbacanih naselja od po nekoliko desetaka do po nekoliko stotina stanovnika, izbliza prikazuje ovotjedna reportaža. Doznalo se i kako je po papinoj »kazni« u davnom 17. stoljeću Pelješac dobio novo srce koje i danas kuca i bodri stanovnike poluotoka“, poručuju iz uredništva.

Dok je za Zapad do 60-ih godina 20. stoljeća i za velike povijesne civilizacije Istoka (bilo) karakteristično poštovanje starih ljudi kao nositelja mudrosti, za postmoderni je svijet današnjice starost gotovo uvrjeda. Upravo je to i tema rubrike Pro vita koja posebno ističe da se negiranje dostojanstva starijih osoba odražava i u reklamiranju potpomognutoga samoubojstva i eutanazije kao „dostojanstvene smrti“, izvijestili su iz uredništva.