Kada je 30. ožujka 1648., tijekom Kandijskog rata u Dalmaciji, mletačka vojska predvođena providurom Leonardom Foscolom ušla u oslobođeni Klis, zauzimanje tvrđave predstavljalo je važnu prekretnicu u višestoljetnim naporima Hrvata za zaustavljanjem osmanskog napredovanja koje je u prvoj polovici XVI. stoljeća dospjelo do samog Beča. Riječ je o važnom događaju hrvatske i dalmatinske povijesti koji se tim zbornikom radova obilježio.

Među autorima su Nenad Cambj, Radoslav Tomić, Stjepan Krasić, Radoslav Bužančić, Tonija Andrić, Krešimir Kužić, Josip Vrandečić, Anđelko Mijatović, Ivan Bošković i Ivana Odža.

Oslobođenje Klisa 1648. godine navjestilo je žetvu u slijedećim, tzv. morejskim ratovima. Osvajanje Klisa potvrdilo je također učinak vojne revolucije alla moderna, odnosno učinkovite reforme mletačkog borbenog sastava u Dalmaciji ogledanog u bastionskom graditeljstvu, uvođenju vatrenog oružja i novačenju borbenog sastava. Opsada Klisa predstavljala je dotad najsloženiju navalnu operaciju u Dalmaciji u kojoj su združeno djelovali mornarica, pješaštvo, topnici i konjica – strani condottieri i domaći teritorijalci. Nakon tri godine ratovanja hrvatski su teritorijalci izrasli u prokušane vojnike o čemu svjedoči ratni put bračke galije pod Jurjem Mladineom koji je sa svojim sastavom prošao sva dalmatinska ratišta: Zadvarje i Naretvu 1646., Ravne kotare i Šibenik 1647., te konačno, Drniš, Knin i Klis u veljači i ožujku 1648. godine.

Zbornik također predstavlja prekaljene ratnike i hrvatske junake: uskočkog vojvodu Ivana Vlatkovića iz Senja, predvodnika uskočkih pothvata protiv Osmanlija uključujući i oslobođenje Klisa 1596. godine, don Stjepana Sorića „zapovjednika i svećenika morlačkog naroda“ te konačno, harambašu Vuka Mandušića iz skradinskog zaleđa, koji je zajedno sa Sorićem porazio Turke kod Klisa 1648. u pokušaju deblokade grada. U djelovanju naših ljudi krije se tajna prvih mletačkih uspjeha na dalmatinskoj bojišnici. Profesionalne mletačke i papine postrojbe vođene iskusnim zapovjednicima poput Foscola ili njemačkog baruna Christopha Martina von Degenfelda, predstavljali su kičmu mletačke vojske, no njihova je navalna inicjativa ovisila o hrvatskim teritorijalnim postrojbama.

Zbornik čitateljima predočava nove istraživačke i druge uvide, rekapitulirajući dosadašnje i donijevši nove spoznaje o tom gradu-ključu pristupa srednjem Jadranu, ali i šire, Klisu – spomenu i znamenu naših višestoljetnih napora za slobodom, kako je to i istaknuto u predgovoru urednika prof. Trogrlića i prof. Vrandečića.