Autori radova su iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Poljske i Hrvatske, većinom predstavnici Katedri religijske pedagogije i katehetike s navedenih učilišta, no među njima je bilo i filozofa, teologa, psihologa tako da je tema obrađena multidisciplinarno. Zbornik donosi cjelovite recenzirane radove svih predavanja na hrvatskom, engleskom ili njemačkom jeziku, a sva su predavanja i snimljena te se mogu pronaći i na YouTube kanalu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

„Globalni migracijski val pokrenut je prije nekoliko godina. Hrvatska je postala jedan od glavnih ‘kanala’ kroz koji su se mnogi provukli do Zapadne Europe, nadajući se da će tamo pronaći ono što im je kod kuće nedostajalo. Prije dvije godine kao grom iz vedra neba pojavila se pandemija. Nitko nije bio spreman za masovne migracije, ali još manje za pandemiju. Do danas nismo uspjeli riješiti trajni i gotovo tabuizirani problem migracija, ali isto tako ni pandemiju nismo stavili ‘pod kontrolu’. Unatoč svemu možemo se zapitati što nam ta dva ‘toka’ donose, odnosno što nam oduzimaju. Uvjereni smo da će se situacija u pogledu jednoga i drugoga postupno smirivati te da ćemo o ove dvije pojave moći govoriti kao uspješno ‘riješenim’ povijesnim događajima“, piše između ostaloga u Uvodniku zbornika koji ima 346 stranica a potpisuju ga urednici: prof. dr. Jadranka Garmaz i doc. dr. Andrej Šegula.

Stručnjaci i znanstvenici iz šest zemalja promišljali su o različitim područjima na kojima se migracije i pandemija najviše dotiču života uopće, pa tim i duhovnog, bilo pojedinca ili zajednice. Razmišljajući o migracijama, ljudi se svrstavaju na dvije suprotne strane. Na jednoj strani nalaze se oni koji bi sve migrante odmah vratili otkud su došli, dok su na drugoj strani oni koji bi ih prihvatili i ponudili im utočište i novi dom. Stoga, autori ističu potrebu dijaloga, komunikacije, a neki si postavljaju pitanja o granici asimilacije, pa i inkulturacije.

Uz temu migracija jako je važno pitanje vjerskog odgoja. S jedne strane migracija, a s druge pandemija, potpuno su promijenile način života, podučavanja, naviještanja vjere i razmišljanja o dobrom životu za sve. U kontekstu naviještanja možemo ustvrditi da je Crkva reagirala brzo i ispravno. Na prostoru Slovenije i Hrvatske katehetski uredi i uredi za vjeronauk, odigrali su važnu ulogu u ‘prilagodbi’ vjeronauka i kateheze u novim razmjerima širenja koronavirusa. Kerigma doduše ostaje ista, no metoda je morala biti prilagođena“, ističu urednici u Uvodniku. Neki se stručnjaci dotiču i internetskih medija uočavajući kako smo prije pandemije bili zabrinuti i na te medije gledali negativno te u njima vidjeli više opasnosti nego koristi. Međutim, nakon što je nastupilo opće zatvaranje škola i drugih obrazovnih ustanova i života uopće, otkrili smo pozitivne strane novih medija te ih uvelike počeli koristiti za katehiziranje na daljinu, i tako barem djelomično ponovno otkrili obiteljsku Crkvu i vjerski život u njoj.

„Koronavirus dotaknuo je različita područja života. U kontekstu kateheze pred očima su nam vjeroučenici koji su odjednom ostali kod svojih kuća. Sve se odvijalo na daljinu osobito nastava. To je stvorilo priliku za uključivanje drugih članova obitelji, a posebno roditelja u obrazovni proces. Djeca i njihove obitelji postali su tako središte naše pozornosti, no ne smijemo zaboraviti i one koji su stjecajem okolnosti izvan naših obiteljskih zajednica, u domovima za starije. Riječ je o jednoj ranjivoj skupini te je lijepo vidjeti iz jednog predavanja da u vrijeme pandemije nije zapostavljena duhovna skrb. Dakako, u ovim okolnostima ona zahtijeva i ponekad iziskuje ‘snalažljivost’ pastoralnih radnika koji pronalaze put do tih ljudi (ali i do onih kojih ih opslužuju, kao i do zaposlenika)“, ističu urednici Zbornika. Tako jedno predavanje skicira crtice iz sakramentalnog života djece i mladih s posebnim potrebama u vrijeme pandemije na području Splitsko-makarske nadbiskupije.

Budući da se u Crkvi veliki naglasak stavlja na zajedništvo, pandemija ju je pogodila u središte. Crkve su zatvorile svoja vrata, a zajedništvo je preseljeno unutar zidova domova. U Zborniku su donijeti primjeri dobre prakse koji su nastali na hrvatskom području. Istraživači s deset teoloških fakulteta iz spomenutih zemalja istaknuli su i druge primjere dobre prakse i odgovore na problem migracija i pandemije.

Zbornik se može naći na poveznici: https://www.kbf.unist.hr/images/dok/simpoziji/Zbornik_radova_Probuditi_kreativnost.pdf