U uvodnom poglavlju, Roszak i Horvat naglašavaju kako se posljednjih godina događa značajan pomak koji stoji nasuprot uobičajenog viđenja odnosa znanosti i vjere kao sukoba. Takva podjela, kako oni tvrde, često je netočna i štetna za dublje razumijevanje. Pitanje je mogu li znanstvena objašnjenja učiniti filozofske i teološke dileme suvišnima, ostavljajući malo prostora za alternativne interpretacije.

Knjiga se osvrće na ideju redukcionizma, koji često pojednostavljuje složene fenomene na jednu dimenziju, što može biti prepreka potpunom razumijevanju kompleksnih ljudskih iskustava. Stoga autori zagovaraju pristup koji uključuje i uzročne i teleološke aspekte, tj. objašnjenja koja ne samo da istražuju kako nešto nastaje, nego i zašto nešto postoji. Ovaj pristup omogućuje bogatije razumijevanje i dublju refleksiju. Jedan od ključnih elemenata knjige je kritika suvremene tendencije da se svršne uzroke smatra nevažnima. Autori ističu da takva perspektiva nije dovoljna kada se suočavamo s postojanjem zla, koje duboko utječe na ljudski život.

Knjiga nadalje naglašava važnost otvaranja prostora za teološka objašnjenja unutar znanstvenog diskursa. Takav pristup može obogatiti znanstvena istraživanja i ponuditi nove uvide u složene fenomene poput patnje i boli. Autori se bave povijesnim i filozofskim čimbenicima koji su doveli do razvoja redukcionizma unutar znanstvene metodologije, prvenstveno odbacivanje skolastičkog modela znanosti i usvajanje principa dovoljnog razloga, što je rezultiralo razvojem različitih oblika redukcionizma.

U drugom poglavlju, knjiga se fokusira na potrebu uključivanja teoloških objašnjenja unutar znanosti, istražujući kako takva objašnjenja mogu oblikovati znanstvene pretpostavke i smjer istraživanja. Pritom se autori osvrću na suvremene metafore koje prikazuju odnos između znanosti i teologije, naglašavajući važnost harmonizacije različitih pristupa.

Treće, četvrto, peto i šesto poglavlje poduzima jedinstveno istraživanje na području teodiceje i to iz perspektive znanstvenih spoznaja o boli, oslanjajući se na evolucijsku medicinu, biologiju, kognitivnu znanost i srodne discipline. Potom se razvija pregled neuronske povezanosti između boli i patnje, te, oslanjajući se na suvremene znanstvene spoznaje koji naglašavaju snažnu međusobnu povezanost života i boli, uspostavljaju se temelji za daljnje teodicejske rasprave.

Zaključno Roszak i Horvat usmjeravaju pogled prema budućnosti teodiceje i teologije, nastojeći pružiti podršku pojmu „The Dynamic Theodicy Model“, koji je osmišljen unutar projekta „The Dynamic Theodicy Model: understanding God, Evil and Evolution“, čiji su voditelji autori knjige.

Knjiga je namijenjena onima koji prepoznaju da je redukcionistički pristup samo jedan korak prema dubljem razumijevanju, ali koji također shvaćaju opasnost od zaustavljanja na pola puta. Kroz kombinaciju teoloških i znanstvenih refleksija, knjiga nudi vodič kroz složeni odnos znanosti i vjere te pruža temelj za dublje promišljanje i refleksiju o ulozi patnje i boli u ljudskom životu. Uz podršku Zaklade John Templeton i Sveučilišta Oxford, ova knjiga predstavlja značajan doprinos u istraživanju složenih odnosa između znanosti i vjere, te nudi novu perspektivu na pitanja koja su uvijek bila u središtu ljudske potrage za smislom.

Teolog prof. Piotr Roszak (Nicolaus Copernicus University, Toruń, Poljska) i filozof i teolog izv. prof. dr. Saša Horvat (Sveučilište u Rijeci) autori su nekoliko zajedničkih publikacija, te su već vodili nekoliko znanstvenih projekata na temu odnosa vjere i znanosti.