Riječ je o filozofskom djelu koje na sveobuhvatan način promišlja o najvažnijim pitanjima etike, politike i religije u suvremenome društvu, pozivajući čitatelja na odgovorno djelovanje u vremenu izazova i kriza.

U knjizi autor sustavno propituje aktualne fenomene poput umjetne inteligencije, klimatskih promjena, pandemije, demografskih pomaka, odnosa prema patnji, smrti, braku i obitelji, te daje uvid u ulogu savjesti, vrijednosti i ljudskog dostojanstva. Posebna poglavlja posvećena su filozofskim promišljanjima o hrani i ekologiji, religiji i nasilju, moralnome zakonu, međukulturnom dijalogu i ideji zajedničkoga dobra.

Knjigu je recenzirao akademik prof. dr. sc. Mislav Ježić, jedan od najuglednijih hrvatskih filozofa i indologa, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), te profesor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Prinos ove knjige ponajprije je filozofski, a sam je autor razumije filozofiju kao mjesto susreta svih znanosti i religija – kao prostor u kojem se promišlja cjelina postojanja i traži smisao. Takav pristup čini ovu knjigu relevantnom ne samo za filozofe, već i za sve koji se bave promišljanjem znanosti, osobito humanističkih i društvenih znanosti, kao i za one koji traže dublje razumijevanje suvremenih društvenih izazova”, navodi akademik Ježić.

Nadalje, Ježić dodaje da naslov “Ne navlačite na se propast djelima ruku svojih!” nije slučajan: on izravno upozorava na goruće probleme našega vremena, koji su posljedica ljudskih odluka, postupaka i sustava vrijednosti. Knjiga, kako ističe i podnaslov, donosi filozofske rasprave o etičkim, političkim i religijskim pitanjima. No taj raspon daleko nadilazi uobičajene akademske okvire – obuhvaća promišljanja o umjetnoj inteligenciji, pandemiji, klimatskim promjenama, braku i obitelji te suvremenim prijetnjama tim temeljima društva, o demografskim kretanjima i budućnosti čovječanstva, o patnji i smrti, o emocijama, savjesti (osobito u kontekstu misli Tome Akvinskog), vrijednostima i ljudskom dostojanstvu.

“Autor se također bavi odnosom filozofije i politike, od Platona i Aristotela do suvremenih teorija zajedničkog dobra, zatim međuodnosom religije, etike i politike, pitanjem migracija, mira i moralnog zakona, vjerom kao nadopunom etike u Kanta, odnosom religije prema nasilju i nenasilju kod suvremenih mislilaca, kao i Jaspersovom idejom osi vremena, kojom se otvara prostor za sveopći dijalog kultura i civilizacija. Rasprave se šire i na pitanja povezanosti kultura, etičkih, socijalnih i ekoloških aspekata prehrane, te filozofiju kao interdisciplinarni prostor dijaloga između svih znanstvenih i religijskih sustava”, mišljenja je akademik Mislav Ježić.

Recenzent dodaje da se knjiga temelji na dubinskom poznavanju filozofske tradicije, ali i na impresivno opsežnoj suvremenoj literaturi. Bibliografija sadrži gotovo 400 znanstvenih jedinica, što svjedoči o širini autorova zahvata i njegovu ozbiljnom pristupu. Autor p. Ivan Koprek ne iznosi puku sintezu literature, nego iz nje gradi vlastiti misaoni sustav i autorski stav prema ključnim pitanjima našega vremena.

U tom smislu, akademik Ježić zaključno navodi da se rasprave u knjizi mogu s pravom smatrati primjerom primijenjene filozofije – filozofije koja ne ostaje na razini teorije, nego ulazi u dijalog s aktualnostima, upozorava na opasnosti koje sami stvaramo djelima vlastitih ruku i poziva na odgovornost, razboritost i moralno djelovanje. Ovo djelo potvrđuje kako filozofija, i danas, može biti intelektualno i društveno relevantna – ne samo za postavljanje pitanja, nego i za oblikovanje odgovora koji će biti u službi čovjeka i zajedničkoga dobra.

S obzirom na interdisciplinarni pristup, jasnoću izraza i aktualnost tema, knjiga “Ne navlačite na se propast djelima ruku svojih!” namijenjena je ne samo filozofima i teolozima, već i znanstvenicima, odgojno-obrazovnim djelatnicima, društveno angažiranim pojedincima te svima koji traže dublje razumijevanje suvremenih etičkih izazova.

Ivan Koprek – svećenik, isusovac i profesor filozofije. Studirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu i u Münchenu, gdje je 1988. godine stekao doktorat iz filozofije. Usavršavao se na uglednim američkim sveučilištima Marquette University i Boston College. U dva mandata bio je dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. do 2011. obnašao je službu provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.

Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Centra za poslovnu etiku, te bivši ravnatelj Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču. Bio je urednik časopisa “Obnovljeni život” i pokretač međunarodnog časopisa “Disputatio philosophica”. Aktivno sudjeluje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, član je više filozofskih društava i uredništava znanstvenih časopisa. Mentor je brojnih doktorskih disertacija. Njegovo znanstveno djelovanje usmjereno je na etiku, filozofiju kulture, suvremenu filozofiju i kršćansku duhovnost.