Biskupi su, među ostalim, istaknuli da je taj događaj, koji se zbio 9. studenoga 1989. godine, jedan od najvažnijih u europskoj povijesti posljednjih desetljeća. Podsjetili su, osim toga, na ljude koji su više od 28 godina živjeli u istom gradu, razdvojeni betonskim zidom, nakon čijeg su se pada mogli susresti, proslaviti i izraziti svoju radost i nadu. Od tog trenutka svijet se promijenio, poručili su europski biskupi.

Zid je bio simbol ideološke podjele Europe i cijeloga svijeta. Promjene u Mađarskoj početkom 1989. godine, pad željezne zavjese u travnju i prvi slobodni izbori u Poljskoj u lipnju kulminirali su padom Berlinskog zida, događajem koji je utro put povratu slobode, nakon više od 40 godina opresivnih režima u zemljama srednje i istočne Europe.

Ti napori svoj uspjeh duguju predanosti velikog broja Europljana koji su dosljedno i mirno izražavali svoju duboku želju za političkim promjenama, ističe se u priopćenju.

Europski biskupi također su primijetili da nisu ispunjena sva očekivanja koja su se javila nakon pada zida, napomenuvši kako je neosporno da su u Europi i danas, premda u drukčijem obliku, prisutne ideologije na kojima se temeljila njegova izgradnja. Kao kršćani prepoznajemo da je Krist naš mir, „on koji od dvoga učini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u svome tijelu“ (Ef 2,14), poručili su biskupi, navodeći riječi iz Poslanice Efežanima.

Pad Berlinskoga zida nije samo događaj iz prošlosti koji se slavi, već sadrži i proročku dimenziju. To je poziv na rad za bolju i cjelovitiju Europu. Naučio nas je da izgradnja zidova među narodima nikada nije rješenje. Moramo se prisjetiti važne uloge koju su odigrali sveti Ivan Pavao II. i njegovo ohrabrenje: „Europa mora disati s dva plućna krila!“

Osim toga, biskupi su istaknuli da je ozdravljenje i pomirenje osjetljiv i težak proces, dodavši da je on još daleko od završetka za neke žrtve opresivnih režima, čija je odlučnost, kao i predanost i patnja, bila presudna za slobodu koju danas uživa Europa. Također su poručili da ponovno žele potaknuti i promicati upravo one znakove nade i očekivanja za bolju budućnost koji su doveli do povijesnog trenutka u studenom 1989. godine.

Iz tih razloga, kao kršćani i europski građani, pozivamo sve Europljane da rade zajedno za slobodnu i ujedinjenu Europu, kroz obnovljeni proces dijaloga koji nadilazi mentalitet i kulturu, poštujući naša različita povijesna iskustva te dijeleći nade i očekivanja za zajedničku budućnost mira, ističe se u priopćenju, prenosi Vatican News.

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) poručilo je da kultura susreta pretpostavlja iskrenu sposobnost slušanja, istaknuvši da smo kao kršćani pozvani propovijedati i biti svjedoci Evanđelja, svjesni da „misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi“ (Gaudium et spes, 22). Na kraju priopćenja biskupi su uputili poziv svima da obnove predanost načelima na kojima je utemeljena Europa, odnosno pravdi, slobodi i miru.