Obljetnica posvete zadarske katedrale

Zadar, (IKA) – Na obljetnicu posvete zadarske katedrale Sv. Stošije u četvrtak 27. svibnja euharistijsko slavlje u prvostolnici predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Dan posvete katedrale nazvao je spomenom na stoljetno bogatstvo kršćanskog sjećanja, u zahvalnosti za darovane milosti, jer se u katedrali Sv. Stošije već od 4. st. “pronosi slava Kristova imena i prenosi baština otajstava zajednici mjesne Crkve”. U uvodnoj je riječi nadbiskup Prenđa zahvalio Bogu za biskupe, svećenike, redovnice, vjeroučitelje i sve koje Bog odabire za širenje darova svetosti. Katedrala je katedra biskupa i majka crkava, mjesto Božje slave, znak njegove prisutnosti, vjere i kulture, a slavlja u njoj otkrivaju zajedništvo mjesne Crkve. Pozvao je na molitvu da budemo trajni i krepostan hram Božji u težnji za svetošću, s potrebom da prepoznamo Božju želju da svatko postane njegov živi hram i slava. Upozorio je na nutarnju sekularizaciju kojom se u nama ne ostvaruje Božja kuća molitve i čistoće, desakraliziranje crkava održavanjem u njima neprimjerenih sadržaja i mentalitet u kojem je izgubljen osjećaj za sveto, tišinu i molitvu. “Mi, živi hramovi, trebamo kameni hram kao šator Božji. Crkva treba biti mjesto liturgijskog čina, sabranosti, molitve i doličnog susreta s Bogom u vlastitoj savjesti i kao zajednica”, rekao je nadbiskup Prenđa i poželio da čovjek, živi hram, poraste u kršćanskoj ljubavi. Potaknuo je na poštivanje svetosti hrama, kako bismo doživjeli da u njemu prebiva slava Božja i istinsko Božje prijestolje, jer u njemu živi euharistijski Gospodin. “Izgrađujući sebe izgrađujemo kameni Božji hram, pripremajući se za puninu života u vječnosti”, zaključio je nadbiskup Prenđa u propovijedi.

Početak gradnje zadarske katedrale je u 4. st.. Današnji izgled trobrodne romaničke građevine datira u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., podignutoj na mjestu starokršćanske bazilike. Prvotno je bila posvećena sv. Petru apostolu, a od 9. st., kad je biskup Donat dobio moći mučenice Stošije, naziva se njenim imenom. Stošijin sarkofag nalazi se na oltaru u sjevernoj apsidi. Ispod prezbiterija nalazi se kripta iz 12. st., a pročelje s kasnoromaničkim portalima dovršeno je u 14. st. Katedrala je stradala uslijed mletačkih osvajanja u 13. st., a nakon obnove, 27. svibnja 1285. g., posvetio ju je nadbiskup Lovro Periandar.