Luca Casarini podijelio je svoje svjedočanstvo, nazvavši to iskustvo susretom dvaju siromaštava: materijalnog siromaštva onih koji su prisiljeni napustiti svoje jedino bogatstvo – svoju zemlju; te duhovno siromaštvo Zapada koji je izgubio sposobnost oplakivanja i odbacivanja užasa.

Ruffini je na brifingu izvijestio o maloj radnoj skupini održanoj u utorak u Domu sv. Marte, gdje su neki od rimskih siromaha bili pozvani na ručak s papom Franjom i Papinim djeliteljem milostinje kardinalom Konradom Krajewskim. Sudionike objeda upitali su što očekuju od Crkve. Njihov je odgovor bio: „Ljubav. Samo ljubav“, istaknuo je vatikanski prefekt za komunikacije.

Na tragu Koncila

Na Generalnoj kongregaciji u utorak 10. listopada bilo je nazočno 339 članova, a u srijedu ujutro 11. listopada 345 članova. Članovi su zajedno izmolili molitvu Anđeoskoga pozdravljenja koju je predvodio predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Matteo Maria Zuppi. Kardinal je zazvao zagovor sv. Ivana XXIII., čiji se liturgijski spomendan obilježio istoga dana, kada se ujedno i obilježava datum otvaranja Drugog vatikanskog koncila.

Kardinal Lacroix u govoru je prisjetio toga povijesnog trenutka za sveopću Crkvu. Ono što živimo je kontinuitet svega toga, rekao je kanadski kardinal. Iako stariji i lošijeg zdravlja, Ivan XXIII. bio je nadahnut Duhom i potrebom da se živi Ekumenski sabor, čiji kraj nije doživio.

Kardinal Lacroix pročitao je govor pape Ivana XIII. koji je održao na otvaranju Koncila, a koji je iznimno aktualan u sadašnjem sinodskom vremenu koje Crkva živi od listopada 2021. godine. Metodologija koju koristimo usmjerena je na slušanje Gospodina, njegove Riječi, njegove prisutnosti u svakom kršteniku i to nam omogućuje da budemo otvoreni prema drugima, rekao je kardinal Lacroix.

Slušanje i mijenjanje načina na koji razmišljamo

Slušajući Božju riječ, braću i sestre, možemo pronaći nijanse, promijeniti ono što mislimo i tako vidjeti da Bog djeluje u svim ljudima, rekao je nadbiskup Québeca.

Ideja iza Sinode o sinodalnosti jest prepustiti se izazovu onoga što se pojavljuje u intervencijama i to reći na slobodan način, kao i dati glas onima koji su dosad bili u pozadini. Grace Wrackia je u tom pogledu izrazila zahvalnost Svetom Ocu što je na Sinodu pozvao predstavnike Salomonskih Otoka i Papue Nove Gvineje.

Naglašavajući teme o kojima su govorile manje radne skupine i kongregacije, Ruffini je istaknuo da je u mnogim govorima glavna tema bila vezana za mir i narode koji pate zbog ratova. Rekao je da kršćani mogu biti znak mira i pomirenja u svijetu ugroženom ratovima i nasiljem. Snažni apeli, dodao je, upućeni su zemljama pogođenim sukobima i patnji u nekim istočnim Crkvama.

Druga tema koja je bila prisutna, rekla je tajnica Komisije za informiranje, Sheila Pires, bila je želja za Crkvom koja je naklonjena siromašnima, koja je ponizna i ide sa siromašnima. Siromašni ljudi su isključeni ljudi, migranti, žrtve klimatskih promjena, pa čak i žene i časne sestre u nekim dijelovima svijeta, koje se drži kao građane drugog reda, te ih treba zaštititi od zlostavljanja, istaknula je.

Refleksije o zlostavljanju i seksualnom identitetu

Zlostavljanje je bila još jedna od središnjih tema. Bilo je govora o tome da se iskorijeni svako seksualno i duhovno zlostavljanje i da se učini sve kako bi se približilo nedužnim žrtvama, rekao je Ruffini. Obrađeno je i pitanje seksualnog identiteta. Naglašeno je da se tome treba pristupiti odgovorno i s razumijevanjem, ostajući vjerni Evanđelju i nauku Crkve, pojasnio je prefekt Dikasterija za komunikacije.

Pitanje koje su si postavili sudionici Sinode bilo je: Kako utjeloviti pastoral ljubavi među homoseksualnim parovima, među rastavljenima, a da ostane vjeran nauku Crkve? Većina onih koji su govorili o tim pitanjima rekli su da se treba odbaciti svaki oblik homofobije, rekao je Ruffini, objašnjavajući da je nekoliko članova istaknulo kako mnoge poteškoće proizlaze iz nepoznavanja stvarnosti i osobnog puta pojedinaca.

Pitanje migranata

Što se tiče pitanja migranata, pojedini su biskupi, objašnjeno je na brifingu, tražili pomoć od drugih biskupskih konferencija koje su u boljoj situaciji s gledišta integracije i prihvata migranata. Ponovno je potvrđena potreba da se migranti i izbjeglice trebaju pridržavati zakona u zemljama u kojima se nalaze.

O temi migracija svjedočio je Luca Casarini. Opisao je sebe kao privilegiranu osobu jer u svijetu u kojem postoji utrka tko će ubiti više ljudi, svijetu kojim dominira mržnja, priteći u pomoć životu, zagrliti braću i sestre usred mora jest beskonačan dar koji mijenja živote, naglasio je Casarini.

Potom se osvrnuo i na problem siromaštva. Usred mora susrećemo braću i sestre, a u tom trenutku susrećemo i dvije vrste siromaštva. S jedne strane, tu je ekonomsko i socijalno siromaštvo koje tjera ljude da napuste svoju zemlju, obitelj, sjećanje – svoje jedino bogatstvo; a s druge strane, to pokazuje zastrašujuće siromaštvo dijela svijeta koji užas smatra normalnim, rekao je.

Više ne možemo plakati za djetetom koje umre, rekao je Casarini. Ta dva siromaštva pomažu jedno drugome i stvaraju mjesta za nešto što bismo danas očajnički trebali tražiti u svijetu u kojem prevladava mržnja, a to je ljubav. Tako sam susreo Isusa i Boga, naglasio je.

Teme brifinga održane u utorak, 10. listopada

Na brifingu održanom u utorak 10. listopada američki kardinal Joseph William Tobin, nadbiskup Newarka, rekao je da prava ljepota Katoličke Crkve postaje očita kada su njezina vrata otvorena i kad su ljudi dobrodošli. Nadamo se da će nam Sinoda pomoći da ih još više otvorimo, rekao je opisujući drugi modul „Instrumentum laborisa“, koji se usredotočuje na temu „Zajedništvo koje zrači: Kako možemo potpunije biti znak i instrument jedinstva s Bogom i jedinstva cijelog čovječanstva?“, a o čemu se raspravljalo u manjim grupama u ponedjeljak poslijepodne 9. listopada i utorak ujutro 10. listopada.

U manjim radnim skupinama sudionici Opće skupštine raspravljali su o obrazovanju, okolišu, multikulturalizmu i hodu s marginaliziranim osobama i migrantima. U ponedjeljak 9. listopada izabrali su članovi Komisije za zbirna izvješća i Povjerenstva.

Odgovarajući na pitanja novinara, Ruffini je istaknuo da na Sinodi članovi imaju puno više prilika za govor, osobito u manjim skupinama. Postoji sjajna razmjena među svim sudionicima, rekao je, koje je započela predsinodskim duhovnim vježbama.

Sestra Echeverri: Slušamo vapaj siromaha

Uz kardinala Tobina, na brifingu je bila i kolumbijska redovnica Gloria Liliana Franco Echeverri, predsjednica Latino-američke konfederacije redovnika i redovnica i svjedokinja sinodskog procesa. Nazočnima se obratila i tajnica Komisije za informiranje Sinode.Sheila Pires,

S. Echeverri naglasila je da među sudionicima XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode postoji želja da se živi poput Isusa koji humanizira, koji uključuje, Isusa koji otvara vrata drugome. To je proces koji vidi drugu metodu, počevši od obraćenja u Duhu. U našim užim krugovima prepoznajemo upravo to zajedničko dostojanstvo, dostojanstvo koje izvire iz poštovanja, zajedništva, uzajamnog priznavanja, istaknula je.

U raspravi o aktualnom modulu, u srcima odjekuje poziv da slušamo vapaj siromaha. Za našim stolom glasno je odjekivalo lice siromašnih, migracija, trgovine ljudima, socijalne isključenosti na periferiji, dodala je s. Echeverri.

Kardinal Tobin: Mogućnost dijaloga u multikulturalnosti

Kardinal Tobin objasnio je da su u manjim grupama bili i mlada žena iz Rusije, majka iz Ukrajine, pastor iz Gane, teolog iz Malezije i koordinator iz Singapura. Opisao je Sinodu kao najraznovrsniju na kojoj je do sada sudjelovao. Iznio je i konkretno pastoralno iskustvo – primanje ljudi u katedrali u Newarku koji su se osjećali marginaliziranima zbog svoje seksualne orijentacije.

Zaključio je da je u svijetu, koji karakterizira isključivi nacionalizam, ksenofobija, u kojem postoje vođe koji se zalažu za izgradnju granica, opcija Crkve bratstva i sinodalnosti omogućuje nam da shvatimo da smo svi braća i sestre. U Crkvi, u kojoj sebe doživljavamo kao braću i sestre, ima mjesta za sve, rekao je, a prenosi Vatican News.