Znanstveno-stručni skup započeo je u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, čije je svečano otvorenje pjesmom uljepšao zbor studenata Odjela za psihologiju kojeg su pripremali asistenti s Odjela za psihologiju dr. Dominik Borna Ćepulić i Ana Šeremet, a nastavio se u prostorima Kampusa na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.

Posebice treba naglasiti da je 230 aktivnih sudionika, iz Hrvatske i inozemstva (Italija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Slovenija, Velika Britanija) ukupno prijavilo 163 izlaganja. Program koji su članovi programskog i organizacijskog odbora ukomponirali u tri dana trajanja znanstveno-stručnog skupa činila su: 4 pozvana predavanja, 2 okrugla stola, 9 radionica, 8 simpozija, 53 samostalnih usmenih izlaganja te 41 poster.

U program su se svojim radovima prvi put aktivno uključili, osim studenata psihologije iz Hrvatske, i studenti psihologije s Università Cattolica del Sacro Cuore iz Milana, te studenti doktorskih studija sa Sveučilišta Humboldt iz Berlina.

Posebno treba naglasiti četiri pozvana predavanja, koja su održali prof. dr. sc. Manfred Spitzer, voditelj Katedre za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu i ravnatelj Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu (Kako nove tehnologije utječu na živote nas i naše djece), prof. dr. sc. Werner Sommer, Institut za psihologiju Humboldtova sveučilišta u Berlinu i pridruženi član Centra za nelinearne studije Baptističkog sveučilišta u Hong Kongu (Psihologija održivog hranjenja i jedenja), izv. prof. dr. sc. Ksenija Marinković, Državno sveučilište u San Diegu, Sjedinjene Američke Države (Mozak i alkohol: kognitivna neurodinamika i neuroadaptacija na prekomjerno opijanje) i prof. dr. sc. Nansook Park ravnateljica Centra za pozitivnu psihologiju Sveučilišta Michigan (Kako izgraditi i osnažiti otpornost: lekcije iz kognitivne znanosti i neuroznanosti), koja su posebno obogatila program skupa. Tijekom programa održana je promocija prijevoda jedne od novijih knjiga prof. dr. Manfreda Spitzera “Usamljenost”.

Tema ovog znanstveno-stručnog skupa bila je izrazito aktualna i široj društvenoj zajednici te je privukla veliki broj sudionika različitih srodnih struka. Činjenica je da se u suvremenom svijetu stalno povećava broj djece, mladih i odraslih osoba s mozgovnim oštećenjima. S jedne strane to je posljedica stalnog napretka medicine koji omogućava preživljenje i nakon teških ozljeda. S druge strane, sve je veći broj mladih, radno sposobnih ljudi koji obolijevaju od primjerice, cerebrovaskularnih bolesti. Osviještenost da društvo stari; veliki broj ljudi doživljava visoku starost, a povećan je i broj pojedinaca s dijagnosticiranim različitim oblicima demencija. Upravo je zato naglasak skupa bio na promicanju dobrobiti i podizanju kvalitete života osoba s mozgovnim oštećenjem kao i njihovih obitelji odnosno zajednice u kojoj žive. Vođeni svim prije navedenim članovi programskog i organizacijskog odbora, oko središnje teme “Mozak i um: promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice”, osmislili su različita tematska područja, što je omogućilo da svaki sudionik u program može pronaći nešto za sebe i u skladu sa svojim interesima.

Za odličnu organizaciju konferencije zaslužna je doc. dr. sc. Martina Knežević, predsjednica Organizacijskog odbora,  koja je zajedno s asistentima s Odjela za psihologiju i 30 studenata volontera s Odjela za psihologiju kao i sa stručnim službama i uredima Sveučilišta koordinirala sve aktivnosti kako bi se predavači, sudionici i gosti konferencije osjećali ugodno.

“Željeli smo da naše sveučilište bude prostor u kojem možemo razmijeniti suvremene znanstvene i stručne spoznaje, ali i primjere dobre prakse, i prema pozitivnim reakcijama naših sudionika čini se da smo u tome i uspjeli”, istaknula je pročelnica Odjela za psihologiju i predsjednica Programskog odbora doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk.