Skup su otvorile predstojnica Ureda za vjeronauk u školi prof. dr. s. Valentina Mandarić i viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. Gordana Barudžija.

Nakon uvodnih pozdrava te predstavljanja programa i predavača uslijedila su predavanja.

Prvo predavanje  „Tada im otvori srce da gori i pamet da razumiju… (Lk 24, 33/24, 46): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja“  održao je prof. dr. sc. Ivan Dodlek. U izlaganju je istaknuo da ponekad želja za teološkom preciznošću i jasnoćom teološkog govora zakomplicira religijski govor koji je današnjem čovjeku dosta nerazumljiv. Pitanje razumljivosti religijskog jezika, pojasnio je, uvijek je postojalo uz želju kako ga pojednostavniti, a ne banalizirati. Rješenje vidi u pronalaženju sredine između teološke preciznosti i razumljivosti religijskog govora. Prof. Dodlek u predavanju je dao smjerokaz za cjelovito razumijevanje specifičnoga religijskog jezika koji uključuje element doživljaja onoga o čemu se govori.

Predavanje „Retoričke strategije u obrazlaganju zahtjevnih tema“ održao je glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. Istaknuo je ulogu vjeroučitelja koji su na prvoj liniji kada su u pitanju određene crkvene teme te protumačio kako je veoma važno biti pozoran i iznimno osjetljiv na skrivanje stvarnih namjera i procese manipulacije u komunikaciji koji su redovito praćeni „jezičnim inženjerstvom“. Stanić je primjerima potaknuo sudionike da propitkuju kako se sami snalaze u određenim situacijama i kako odgovaraju na izazovna pitanja. Dao je i smjernice dobre pripreme za neki (od)govor, što on treba sadržavati i kako treba biti strukturiran.

Posljednje predavanje „Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave“ održao je prof. dr. sc. Ante Kolak. Profesor je prikazao istraživanje „Sat koji se pamti“ koje je proveo na fakultetu. Pomoću istraživanja obradio je temu razumljivosti nastavnih sadržaja i metoda koje se u nastavi koriste. Istaknuo je da „recept“ za najbolji nastavni sat ne postoji jer treba uzeti u obzir puno elemenata. Naveo je nekoliko primjera kako nastavu učiniti zanimljivom, sadržajnom i dinamičnom. Potaknuo je sudionike da u paru porazgovaraju o pitanjima koja su bila predložena za promišljanje i komentiranje te je time pokazao kako učenike treba učiniti aktivnim sudionicima nastave.

Nakon predavanja održan je okrugli stol na kojemu su sudionici imali priliku predavačima postaviti pitanja, a stručni skup zaključen je molitvom.