Susret je počeo molitvom Trećeg časa, a nakon molitve biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak uveo je u program susreta. Književni kritičar, esejist i publicist Matija Štahan govorio je o temi „Kriza nevjere. Duhovnosti 21. stoljeća“.

Štahan je rekao da današnje elite na Zapadu, pogotovo one iz intelektualne sfere, pronalaze potrebu obraćenja. Dodao je kako to obraćenje nije isključivo na kršćanstvo ili u okrilje Katoličke Crkve, ono je raznovrsno te poprima i neke parareligijske oblike. „Neki štuju Boga, neki danas štuju razna poganska božanstva, što svjesno, što nesvjesno, a neki su zapravo pripadnici, opet nesvjesno, paraleligija i kriptoreligija našega vremena, gdje štuju nešto drugo. Neki štuju tehnologiju, neki štuju samoga čovjeka“, istaknuo je predavač.

Popularnost religije može se naslutiti i u geopolitičkom kontekstu, odnosno u ratovima koji se danas vode u svijetu, rekao je Štahan, te za primjer, između ostalih ratovima pogođenih zemlja, uzeo Iran. „Iran u sukobu ima i duhovno religijsku nit kojom nastoji legitimirati svoj položaj, kako u svijetu, tako i pred vlastitim narodom, za samo ratovanje. U Iranu postoji mahdizam, koncept koji ujedinjuje političko i apokaliptičko. To je islamska varijanta geopolitičke apokalipse, koja će imati vjerski rasplet“, protumačio je te dodao da SAD koje sudjeluju u tom ratu imaju jednu snažnu potku evangeličko-protestanske, geopolitičko-kršćanske tradicije, koja Bibliju čita doslovno, kao geopolitički priručnik, nastojeći iz nje izvući svu moguću argumentaciju za nekritičku obranu i pomoć Izraelu, činio on dobro ili zlo. „Već na toj geopolitičkoj makrorazini možemo vidjeti povratak religijskog u svakodnevno i u političko“, istaknuo je.

„Statistički gledano, ateizam je u padu, a porast je, pogotovo u zapadnim zemljama Europske unije ili u SAD-u i Kanadi, a na neki način to se sve prelijeva i u Hrvatsku, različitih, sinkretističkih, New age, novopoganskih religijskih pristupa stvarnosti. Dakle, mladi danas nerijetko više nisu ateisti, što je bilo pomodno sve donedavno, nego bi ih se moglo opisati ili kao vjernike više posvećene vjeri nego samodeklarirane vjernike među mladima prije nekoliko desetljeća ili kao pripadnike različitih New age pristupa stvarnosti“, rekao je Štahan.

Istaknuo je nadalje da su mladi 21. stoljeća, koji žive u svijetu bez čvrstih sidrišta, jasnih granica i okvira, došli do toga da su čak i oni koji nisu vjernici počeli, prema posljednjim statističkim pokazateljima u Hrvatskoj, u odnosu na druge mlade od prije 30 godina, znatno više cijeniti Katoličku Crkvu kao instituciju. „Počeli su je cijeniti zato što je ona institucija koja još uvijek čuva neki smisao koji nas nadilazi, koja postavlja moralna ograničenja“, istaknuo je Štahan.

U drugom dijelu susreta održana je i kratka rasprava vezana uz predavanje u kojoj su svećenici predavaču postavljali pitanja. Iznesene su i obavijesti iz pojedinih biskupijskih ureda. Najavljen je drugi Biskupijski obiteljski dan koji će se održati 6. lipnja u Ludbregu. Program je predstavio predstojnik Obiteljskog centra Varaždinske biskupije vlč. Nikola Tomašević i istaknuo da prijave za susret ove godine nisu potrebne.

Na kraju susreta svećenicima se obratio i biskup Bože Radoš koji je zahvalio predavaču na izlaganju te svećenicima na podršci biskupijskih projekta i događaja. Potaknuo je svećenike da povedu obitelji i obiteljske zajednice na susret u Ludbregu.