Kongres je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku, pročitao prigodno pismo pape Franje svim sudionicima. Pozdrave su potom izrekli generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli, predsjednik PAMI-ja prof. dr. Stefano Cecchin i tajnik prof. dr. Gilberto Cavazos-Gonzales. Uvodno predavanje o kulturalnim interakcijama mariološko-marijanskih kongresa PAMI-ja održao je mariolog Salvatore Perrella.

Kongres se sastojao od plenarnih predavanja, koja su se održavala u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su bile prilagođene različitim vremenskim zonama. Nakon tematskog predavanja o Mariji u suvremenim teologijama i kulturama dogmatičara Alfonsa Langelle, ostali izlagači predstavili su lik Marije u pojedinim kulturama svijeta: u kulturama s područja engleskog jezika, španjolskog jezika, portugalskog jezika, njemačkog jezika, francuskog jezika; u kulturama slavenskoga svijeta i arapsko-kršćanskoga područja; u kulturama Afrike i Azije.

Među sedam sekcija koje obuhvaćaju gotovo čitav katolički svijet, sudjelovala je Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Devetero hrvatskih izlagača prezentiralo je svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna. Na početku rada članove sekcije pozdravio je predsjednik PAMI-a Cecchin, koji je istaknuo važnost fra Karla Balića za PAMI te pohvalio Hrvatski mariološki institut zbog redovitog sudjelovanja na svim međunarodnim kongresima do sada. Pozdravnu riječ uputio je zatim predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dajući kratak osvrt na djelovanje i planove HMI-a. U ime dekana i svoje osobno ime Hrvatskoj sekciji obratio se i prodekan za znanost KBF-a doc. dr. sc. Branko Murić naglasivši teološku važnost teme kongresa i mariologije općenito.

Raznolike teme hrvatskih izlagača mogu se sažeti u dvije grupe. Jedna skupina analizirala je lik Marije u različitim vidovima kulture hrvatskoga naroda: „Blažena Djevica Marija u glazbenom opusu mo. Blaženka Juračića“ (prof. dr. sc. s. Katarina Koprek); „Arhetipski likovi i tituli Marije u vjeri i pobožnosti naroda Božjega iz perspektive 20. stoljeća“ (dr. Josip Šimić), „Lik Marije u neobjavljenim homilijama Tomislava J. Šagi-Bunića“ (doc. dr. sc. Anto Barišić).

Druga izlaganja obuhvaćala su šire područje kulture u Europi, koja na svoj način ima utjecaja na kulturu u hrvatskome narodu: „Marija u sekularnoj kulturi. Teološko čitanje romana ‘Evanđelje po Mariji’ autora Colma Toibina“ (prof. dr. sc. Ivan Karlić – izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač); „Blažena Djevica Marija u feminističkoj podkulturi“ (doc. dr. sc. Daniel Patafta); „Pohođenje Marijino kao nadahnuće za novu evangelizaciju“ (dipl. theol. Lidija Miler); „Lik Marije u pokretu Maria 2.0“ (mag. theol. s. Tea Barnjak – mag. theol. Milan Gelo).

Kongres je zaključen plenarnom raspravom održanom u subotu 11. rujna u predvečerje. Najprije su predstavnici jezičnih sekcija prezentirali rad i zaključke svojih skupina. Hrvatsku sekciju predstavila je izv. prof. s. Valerija Kovač. Kao zaključak kongresa istaknuto je kako je Marijin lik veoma prisutan u različitim kulturama katoličkoga svijeta, ali i da postoje opasnosti i stvarna zastranjenja u samim procesima inkulturacije. Zatim je predsjednik Cecchin izložio aktualne planove djelovanja PAMI-ja, nakon čega se najviše razgovaralo o kriterijima za obrazovanje na području mariologije.