Prvo izlaganje, pod naslovom „Kristološke implikacije Nicejskog vjerovanja: Ćiril Aleksandrijski i Nestorije“, održale su s. Andrea Filić i Vanda Kraft Soić s KBF-a u Zagrebu. Predavačice su temu predstavile u obliku dijaloga, čime su oživjele povijesnu raspravu između Ćirila Aleksandrijskog i Nestorija, ističući njihove suprotstavljene stavove o odnosu božansku i ljudsku narav u Kristu.

Drugo izlaganje, „Politička teologija Euzebija Cezarejskog: Nicejski koncil i ‘hipoteka’ carske države“, održao je vlč. Josip Knežević s KBF-a u Sarajevu. Predavanje je analiziralo ulogu cara Konstantina u Nicejskom koncilu te utjecaj Euzebija Cezarejskog na razvoj političke teologije. Poseban naglasak stavljen je na interpretaciju cara kao Božjeg izabranika i njegovu sakralizaciju u sklopu kršćanske misli.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, tijekom koje su sudionici imali priliku postavljati pitanja i razmijeniti mišljenja s predavačima.

Posljednje izlaganje održao je vlč. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu, o temi „Što još trebamo naučiti od crkvenog sabora u Niceji?“ u kojem se osvrnuo na dvadeset pravno-disciplinskih kanona Prvoga ekumenskog nicejskog koncila. Predavanje je obuhvatilo ključne kanone koji su regulirali crkvenu hijerarhiju, disciplinu klera i odnos prema onima koji su tijekom progona zanijekali vjeru.