Sudionike skupa uime domaćina Hrvatskog katoličkog sveučilišta pozdravio je rektor prof. dr. Željko Tanjić, izrazivši zadovoljstvo da se skup održava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i zahvalivši Odjelu za komunikologiju i dr. sc. Jakovu Žižiću na organizaciji skupa kao i na promociji i stvaranju novih ideja i mjesta novih razmišljanja.

„Ove godine obilježava se 130. obljetnica enciklike pape Lava XIII. Rerum Novarum i devedeseta obljetnica enciklike Quadragesimo anno koje predstavljaju idejno ishodište demokršćanske političke prakse. Demokršćanstvo je jedno od četiri velike političke ideologije koje su obilježile 20. stoljeće i ima istaknutu ulogu u političkim zbivanjima na početku 21. stoljeća. No, unatoč ogromnom političkom i društvenom utjecaju zanimljivo je da demokršćanstvo nije dobilo ni približnu jednaku pažnju znanstvene javnosti pa i stručne kao na primjer socijaldemokracija ili liberalizam. U Hrvatskom javnom prostoru vlada veliko nerazumijevanje demokršćanskih ideja i politika. Proučavanje demokršćanske misli i političke prakse uglavnom je zanemareno od strane znanstvene zajednice u Hrvatskoj. Posljednji skup na ovu temu održan je prije više od dvadeset i sedam godina i zato sam sretan da naša mala akademska zajednica današnjim skupom želi pridonijeti boljem poznavanju i razumijevanju demokršćanskih načela i politika. Ovim putem želim zahvaliti svim našim partnerima koji su nam pomogli u širenju demokršćanskih vrijednosti posebno u ovim teškim vremenima pandemije odnosno trenutcima kada često znamo zaboraviti na usađene kršćanske vrijednosti koje nas čine solidarnijima“, rekao je u pozdravnom govoru rektor Tanjić.

Uime ravnatelja Zaklade Konrad Adenauer Holgera Haibacha okupljenima se obratio Marko Prusina koji je sve srdačno pozdravio i na početku govora predstavio rad i djelovanje Zaklade u Hrvatskoj te njezinu ulogu i poslanje. „Zaklada već dvadeset godina potiče bilateralno-politički dijalog između Njemačke i Hrvatske te svojim raznovrsnim aktivnostima pridonosi političkom obrazovanju i jačanju političke kulture pri čemu dijalog obuhvaća i pitanje vrijednosti. Za nas kao predstavnike Zaklade širenje demokršćanskih vrijednosti bilo je i ostaje kao jedna od najvažnijih značajki suradnje s partnerima u Hrvatskoj i šire“, istaknuo je Prusina.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler okupljenima je uputio pozdravnu riječi, istaknuvši: „Drago mi je kao članu Kluba, Europske pučke stranke i na neki način logično odazvati se pozivu da zajedno organiziramo današnji znanstveno-stručni skup o demokršćanstvu kao jednom od važnih identiteta naše političke obitelji. Kao najbrojniji Klub u EU parlamentu često se hvalimo da je upravo ideja demokršćanstva imala jednu središnju ulogu u političkom oblikovanju suvremene Europe i isto tako sve bližoj suradnji europskih naroda. Osnivači Europske unije njemački kancelar Konrad Adenauer, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, i talijanski premijer Alcide de Gasperi bili su uvjereni demokršćani koji su postavili temelje europskih integracija nakon svih strahota čovječanstva proživljenih kroz Drugi svjetski rat. Zagovarali su jednu političku kulturu i kulturu institucija koje su vidjeli iz pozicija onoga što su živjeli, iz pozicija demokršćanstva i kršćanskih uvjerenja o miru, o bratstvu i odgovornosti nadilaženja uskih nacionalnih interesa. Upravo zato su ideje kršćanske pomirbe, solidarnosti, supsidijarnosti, odgovornosti ugrađene u same temelje Europske unije, kršćansko naslijeđe je stoljećima prije duboko oblikovalo europsku kulturu, pravo, povijest, arhitekturu te brojne aspekte civilizacijskog kruga na koji ne obraćamo pažnju svakoga dana. Iz ovog konteksta se nazire koliko je važno razumjeti ideju demokršćanstva ne samo u povijesnom kontekstu nego i što ono vrijedi danas“, rekao je Ressler.

Na skupu su izlagali znanstvenici s hrvatskih i njemačkih sveučilišta te zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu podijeljeni u pet tematskih cjelina: Izvori, obilježja i razvoj demokršćanstva; Povijesno iskustvo demokršćanstva u Hrvatskoj; Demokršćanstvo pred izazovima drugih ideologija; Demokršćanski akteri i politike i Demokršćanstvo, država i demokracija.

Dr. sc. Jakov Žižić s Odjela za komunikologiju predstavio je izvore, obilježja i razvoj demokršćanstva te temeljne ideje i načela demokršćanstva. Rektor Tanjić obradio je temu kršćanstva i demokracije. Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru, govorio je o ulozi demokršćanstva u oblikovanju poslijeratne europske politike i političkih institucija. Marijana Petir, zastupnica u Hrvatskom saboru, obranila je temu povijesnog iskustva demokršćanstva u Hrvatskoj s naglaskom na demokršćanstvo Stjepana Radića. O odnosu Katoličke Crkve prema demokršćanstvu na primjeru Glasa Koncila govorio je doc. dr. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. O transformaciji HDZ-a u demokršćansku stranku na Drugom općem saboru 1993. godine izlaganje je imao izv. prof. dr. Ivica Miškul s Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

O demokršćanstvu pred izazovima drugih ideologija poput socijaldemokracije, liberalizma i populizma govorili su dr. Stjepan Lacković, doc. dr. Stjepo Bartulica i prof. dr. Berto Šalaj.

Demokršćanstvo i načelo supsidijarnosti u zdravstvenom pravu i politici Europske unije predstavio je doc. dr.Tomislav Sokol, dok su prof. dr. Sebastian Kießig i doc. dr. Tado Jurić predstavili ideju demokršćanske stranke i demografske politike, usporedivši njemački CDU-a i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).

U završnim izlaganjima sudjelovali su prof. dr. Tihomir Cipek s temom demokršćanstvo i država te pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. Jerko Valković s temom „Aktualna etička pitanja i izazovi demokracije“. Posljednje predavanje održao je Karlo Ressler, govorivši o budućnosti demokršćanstva.

https://ika.hkm.hr/galerije/foto-znanstveni-skup-o-demokrscanstvu/