U ime HBK, na tiskovnoj konferenciji sudjelovali su đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepan Baloban. Moderator tiskovne konferencije bio je predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić, koji je predstavio domaćine-govornike na konferenciji, te ukratko upoznao novinare s minulim trodnevnim radom hrvatskih biskupa na predmetnom 63. zasjedanju HBK.

„Prije svega, jako mi je drago da se nakon nekog vremena konačno možemo vidjeti i ovako uživo“, zahvalio je Zvonimir Ancić novinarima na dolasku na tiskovnu konferenciju, podsjetivši ih na ključne poruke s ove, 63., plenarne sjednice HBK.

Predstojnik Tiskovnog ureda HBK podsjetio je da je na ovom plenarnom zasjedanju HBK, kojemu je predsjedao zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a prvi put je zasjedanju HBK, kao delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, sudjelovao i subotički biskup mons. Slavko Večerin.

U ime HBK, Zvonimir Ancić još jednom je uputio čestitku novoimenovan srijemskom biskupu koadjutoru mons. Fabijanu Svalini, dosadašnjem ravnatelju Hrvatskoga Caritasa i Hrvatske katoličke mreže, zahvalivši mu na svemu što je u različitim službama Hrvatske biskupske konferencije dosad učinio.

Sljedeći Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži – u Bjelovaru 17. rujna 2022.

Predstavnik za medije HBK podsjetio je na tzv. Sinodalni put koji je zamišljen u tri faze, a na koji je sve mjesne Crkve u svijetu 9. i 10. listopada pozvao papa Franjo uoči 16. sveopće i redovite sinode biskupa koja je na rasporedu 2023. godine. Također, Ancić je napomenuo da je na svjetskoj razini u tijeku Godina obitelji, koja je započela na blagdan sv. Josipa ove godine i trajat će do lipnja 2022. godine, o čemu je na 63. zasjedanju HBK govorio nadbiskup Uzinić.

Isto tako, napomenuo je Ancić, biskupi su na zasjedanju potvrdili Pravilnik Hrvatske biskupske konferencije koji je dosad bio u petogodišnjoj eksperimentalnoj fazi.  Isto tako, na ovom zasjedanju je, rekao je Ancić, predstavljen i dokument Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana „Biskupi i jedinistvo kršćana: ekumenski vademecum“. Također, naglasio je Ancić, „kao što je običaj na ovakvim zasjedanjima predsjednici pojedinih tijela, komisija, vijeća, odbora podnijeli su svoja izvješća i dogovoreno je, među ostalim, da će sljedeći Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži biti održan u Bjelovaru 17. rujna 2022. godine“.

Inače, Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži trebao se održati u Zagrebu u svibnju 2020. godine, ali je otkazan (odgođen) zbog pandemije koronavirusa.

Mons. Đuro Hranić: Papin poziv na Sinodalni put doista ima proročku težinu i vrijednost

Potom se okupljenim novinarima obratio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, koji je govorio o Sinodalnom putu Crkve.
„Htio bih istaknuti da smo mi biskupi na ovom zasjedanju prepoznali kako je Papin poziv na Sinodalni put kojim treba krenuti Crkva doista ima proročku težinu i vrijednost. On Sinodalnim putem želi pokrenuti snažene nutarnje osloboditeljske dinamizme i procese unutar Crkve koji će promijeniti Crkvu iznutra te ju učiniti novom u očima svijeta. Time što je ona više Kristova, što je ona obraćena iznutra, ona postaje i sposobnijom za Kristovo evangelizacijsko poslanje. Tri su nosive riječi vezane uz sinodalni put, to su: zajedništvo Kristove crkve, sudjelovanje svih u tome procesu i sposobnost za poslanje”.

“To je jedan hod koji se događa unutar povijesnih okolnosti, obilježenim ne samo epohalnim društvenim promjenama, nego se čini da se mi nalazimo i u globalnoj promjeni cijele epohe. I te nove radikalne promjene u ambijentu u kojemu Crkva živi i djeluje jednostavno zahtijevaju u životu svih članova Crkve, u ostvarenju njezina poslanja, odnosno u djelovanju crkvenih institucija i struktura“, naglasio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, dodavši da se „određenim promjenama u Crkvi, odnosno vraćajući Crkve Isusu Kristu, i sama Crkva pomlađuje“.

„Na zasjedanju HBK je više puta bilo isticano ono što smo već mogli vidjeti i u crkvenim dokumentima da nam nije potrebna neka druga Crkva, nego da nam je potrebna nova Crkva, to znači ona koja iznutra se pomlađuje snagom obraćenja, snagom slušanja Riječi Božje, uzajamnim slušanjem, promišljanjem i zajedničkim razlučivanjem“, kazao je nadbiskup Hranić dodavši da „nije riječ o nekoj demokratizaciji Crkve, iako i demokratski procesi oko nas postoje te se ponekad pogrešno shvaća da je riječ o nekoj demokratizaciji nasuprot hijerarhijskom principu Crkve“. Potom je mons. Hranić u detalje pojasnio proceduru sudjelovanja hrvatske mjesne Crkve u Sinodalnom putu, a što je dostupno na mrežnim stranicama Hrvatske biskupske konferencije (HBK), Hrvatske katoličke mreže (HKM) odnosno Informativne katoličke agencije (IKA).

Mons. Mate Uzinić: Važna nakana Godine obitelji je osvijestiti mladima važnost ljubavi i sebedarja

Na temu „Godina obitelji“ okupljenim novinarima prigodnom riječju obratio se riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić.
„Godina obitelji, odnosno Amoris laetitia – radost ljubavi, među ostalim, treba nam poslužiti kao godina u kojoj ćemo se pripremati za 10. svjetski susret obitelji koji se održava 26. lipnja 2022. godine treba treba održati u Rimu. On će biti drukčiji od dosadašnjih susreta jer su svi dosadašnjih susreta obitelji susreti koji su se događali na način da je dolazilo mnogo delegata i da je to bio zapravo jedan masovni susret. Ovaj put će se zapravo ograničiti samo na delegatima iz različitih zemalja i u tome smislu će imati mnogo manje uključenih ljudi. Naravno, pretpostavljamo svi, razlog tome je ovo vrijeme pandemije koje nikako ne završava, pa u tome kontekstu moramo i preoblikovati naše projekte i pokušavati ih ostvariti na druge načine“.

„No, koja je ideja, što se želi zapravo u ovoj godini – Godini obitelji? U našem izlaganju istaknuli bismo što bi se željelo produbiti u Crkvi – staviti obitelj u središte našeg zalaganja. Nažalost, živimo u vremenu u kojem je obitelj sve više društveno marginalizirana, ostavljena sama sebi. U kojem je obitelj u samoj sebi ima dosta problema, Crkva ne želi pred tom činjenicom stati, nego želimo tražiti, potaknuti ovim dokumentom načine na koji ćemo se još više založiti za obitelj. Kako to činiti? Pa jedan od načina je svakako širenje sadržaja molitve, kako bi taj sadržaj i njegovi poticaji zaista došli do onih kojima je upućen. Želimo također pokušati dati novi naglasak na stvarnost sakramenta ženidbe, kojeg bismo željeli, upravo u duhu Amoris laetitia, vidjeti kao dar, koji u sebi ujedinjuje preobražavajuću snagu ljudske ljubavi“, istaknuo je nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić, dodavši da je „jedna od najvažnijih nakana ove Godine obitelji osvijestiti mladima važnost ljubavi, sebedarja, kako bi onda i njihov odnos prema braku i prema obiteljskom životu bio drukčiji“.

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban: Na 6. socijalnom tjednu objavit ćemo Deklaraciju kao poruku hrvatskom narodu 

Nakon mons. Uzinića, prigodno izlaganje imao je i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepan Baloban. Naime, u petak i subotu 22. i 23. listopada u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu na Ksaveru održat će se 6. hrvatski socijalni tjedan s temom „Demografija, iseljavanje, migracije” u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije.

„Socijalni tjedan je tradicija u Katoličkoj Crkvi još od 1904. godine, kad se održao prvi takav skup u Lyonu u Francuskoj. I u Hrvatskoj gajimo tradiciju održavanja socijalnog tjedna, primjerice do tridesetih godina 20. stoljeća održali smo četiri socijalna tjedna. Nakon toga trebalo je proći 71 godina, te je 2011. godine održan 5. hrvatski socijalni tjedan, također ovdje u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije, tema je bila „Kultura rada u Hrvatskoj“. Evo dosad je prošlo punih deset godina do ovoga 6. hrvatskog socijalnog tjedna“, kazao je prof. Balaban na početku.

„Socijalni je tjedan, zapravo, ustanovila odnosno obnovila Hrvatska biskupska konferencija, a organizator je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i sigurno je s ovim socijalnim tjednom i HBK šalje određene poruke javnosti u kojoj živimo. Tema skupa je „Demografija, iseljavanje, migracije”, a demografija je nekako središnja tema. Ovaj socijalni tjedan, na čelu s nadbiskupom Hranićem koji je na čelu Upravnog vijeća ovoga projekta, pripremao se nešto više od dvije godine i uistinu smo pokušali okupiti ljude, stručnjake, koji se bave ovim temama. U Hrvatskoj se razmjerno mnogo govori o demografiji, demokratskom slomu. Ne moramo se bojati toga izraza jer je on nažalost već došao u Hrvatsku. Crkva u Hrvatskoj, hrvatski biskupi, žele, kao i svi mi, da ta tema postane uistinu egzistencijalna i da se ne zadovoljimo samo vanjskim, često političkim ili stranačkim, govorom. Dakle, cilj ovoga projekta, socijalnog tjedna, bio je okupiti stručnjake koji će iznijeti svoja mišljenja o važnim pitanjima iz života, iako podsjećam da ovdje nije riječ o tome da Crkva nešto propisuje, već smo željeli o tim temama otvoreno razgovarati“.

„Na socijalnom tjednu govorit će 34 predavača i predavačice, imat ćemo i plenarna predavanja i jednako tako važne aktualne i teme i predavače u panelima. Na kraju, planiramo objaviti Deklaraciju, koja će biti poruka hrvatskom narodu, hrvatskom društvu, svima, i političarima, ali i intelektualcima, svim ljudima dobre volje. Predstojeći 6. socijalni tjedan bio je planiran za listopad 2020. godine, no zbog epidemiološke situacije nije ga bilo moguće održati, zato ćemo ga održati ove godine“, zaključio je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pozvavši sve koji planiraju doći na 6. socijalni tjedan da se pridržavaju važećih epidemioloških mjera.

Inače, 6. socijalni tjedan prenosit će i Hrvatska katolička mreža (HKM) putem svoga YouTube kanala.