Predavač je bio dr. Igor Jakobfi, profesor socijalnoga nauka Crkve na katedri moralne teologije KBF-a u Đakovu.

Nakon uvodne meditacije kojom je u temu uvela s. Matea Čelik, studentica teologije na KBF-u u Đakovu, okupljenima se u ime socijalno-humanitarne udruge Terezijin krug Đakovo obratila predsjednica istoimene udruge s. Ivanka Vrgoč, provincijalna savjetnica.

Dr. Igor Jakobfi je na dinamičan način i izazovnim pitanjima predstavio problematiku siromaštva i humanitarnog rada. Promišljanjima i poticajima prof. Jakobfi je i sebe i sve okupljene potaknuo na ozbiljno i dublje propitivanje o navedenoj temi uz sliku milosrdnoga Samarijanca, analizirajući pojedine likove povezujući ih s mogućim likovima u današnjici koji imaju određeni stav i pogled prema siromahu te na mogućnost odaziva na Isusov poziv pomoći ranjenome.

Dajte im vi jesti

Dr. Jakobfi utemeljio je predavanje na četiri pitanja: „Kome dati? Što dati? Kako dati? Zašto ja?“ Svako pitanje obradio je na temelju konkretnih primjera, a posebno je razradio posljednje pitanje „Zašto baš ja?“: „Idemo malo vidjeti što se tu događa, tko je u središtu? Kaže papa Franjo: ‘U središtu nije nitko drugi osim žrtve, osim onoga koji tamo krvari, osim onoga koji je stradao, on je u središtu.’ Zatim on postavlja pitanje ‘Tko je to?’. Kaže: ‘To je ranjena osoba, jedna od onih biblijskih najmanjih, onih najmarginalnijih, onih tamo dno dna. Ona je kao takva simbol svih koji se nalaze u stanju socijalne isključenosti’. Danas se više ne govori o tradicionalnom siromaštvu. Siromaštvo je danas puno kompleksniji pojam. Prije dok je siromaštvo bilo ‘oni tamo neki, skitnice, lutalice, bolesni, koji nemaju šta za jesti, nemaju što za piti, nemaju ogrtač’, pa im je Martin došao i dao ili im je neka sestra dala nešto da pojedu i popiju. Taj oblik siromaštva danas ne da više ne postoji, on je evoluirao. On se transformirao u puno kompleksnije siromaštvo koje se danas opisuje pojmom socijalne isključenosti. Reći će papa Benedikt, pokojni, da je najveći i najgori oblik siromaštva samoća. Ovaj pojam socijalne isključenosti objedinjuje materijalne potrebe, s jedne strane i s druge strane puno ozbiljniju dimenziju, a to je relacijska dimenzija.“

Rad u skupinama

Nakon održanog predavanja uslijedio je rad u skupinama u kojima su sudionici razmijenili iskustva i mišljenja vezano uz temu humanitarnog rada, odnosima prema potrebitima, našim mogućnostima i propustima u pristupanju i pomoći bližnjima. Pojedini djelokruzi Milosrdnih sestara sv. Križa, kao pomoć siromašnima na raznim područjima, također su dobili mjesto u posljednjem dijelu susreta. Voditeljice pojedinih djelokruga predstavile su njihov rad: s. Franciska Molnar predstavila je rad Socijalne samoposluge, s. Natalija Fadiga rad Dnevnoga boravka u Centru Amadea, s. Rastislava Ralbovsky rad Doma Duhovne pomoći i s. Karmela Dominković kratko se osvrnula na rad grupe GROW te pozvala nekoliko sudionica koje su izrekle svoje svjedočanstvo.

Završnu riječ izrekla je s. Franciska Molnar, voditeljica Socijalne samoposluge i Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda u Đakovu koje već godinama provodi akciju „Siromah siromahu“. Na tribini su bili i donatori i volonteri koji aktivno sudjeluju u ulozi „milosrdnoga samarijanca“.

O predavaču Jakobfiju

Osim što je profesor na KBF-u dr. Jakobfi je i tajnik Ureda za promicanje socijalnoga nauka Crkve i društvena pitanja, tajnik Ureda za vjernička društva i član Nadbiskupijskog pastoralnog vijeća Đakovačko-osječke nadbiskupije. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji član je upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske član je radne skupine za izradu nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva te je osnivač i predsjednik humanitarne udruge „Prijatelji sv. Martina“ u Belom Manastiru, unutar koje je razvio zavidan rad s najpotrebnijima kroz socijalnu samoposlugu.