Održana tribina o pretisku glagoljskog Oficija rimskoga biskupa Benje iz 1530.
Foto: Riječka nadbiskupija // Održana tribina o pretisku glagoljskog Oficija rimskoga biskupa Benje iz 1530.
Teološko-kulturna tribina Riječke nadbiskupije, održana u srijedu 24. travnja, bila je posvećena pretisku Oficija rimskog Šimuna Kožičića Benje koji je u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeci objavljen ujesen 2023., objavljeno je na mrežnoj stranici Riječke nadbiskupije.
Razgovor s prof. dr. sc. Sanjom Zubčić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, urednicom izdanja koje obuhvaća pretisak i transliteraciju, vodio je Marko Medved. Oficij rimski je pretisnut u gradu u kojem je prije 500 godina i nastao. Prof. Zubčić je objasnila postupak objave i sam sadržaj molitvenika, naglasivši da je to prva knjiga koja je tiskana u nizu od sveukupno šest sačuvanih naslova glagoljske tiskare biskupa Benje u Rijeci (1530.-1531). Nakon što je od druge polovice sedamdesetih godina 20. st. pokrenut projekt pretiska tih glagoljskih izdanja, Oficij rimski je zadnja knjiga koja je pretiskana protekle godine.
Zubčić je opisala i osobu Šimuna Kožičića Benje, glagoljaša, humanista i intelektualca zaslužnog za taj veliki kulturni pothvat Rijeke na početku novoga vijeka. Biskup Šimun Kožičić Benja Rijeku je tada postavio na kartu rijetkih europskih gradova koji su početkom 16. stoljeća imali svoje tiskare. S obzirom na to da je molitvenik višeslojan, urednica je objasnila iz kojih je već postojećih glagoljskih i latiničkih tekstova Benja priredio ovo izdanje, naglasivši i različite elemente pobožnosti koji iz molitvenika proizlaze, stavivši na središnje mjesto marijansku pobožnost. Istaknuto je da je pretisak načinjen na primjerku očuvanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koji je ondje dospio nakon što je sredinom 20. st. slučajno pronađen i kupljen od uličnog prodavača u Parizu.
U kontekstu triju pisama glagoljice, latinice i ćirilice, odnosno središnje uloge klera i redovništva Katoličke Crkve za utjecaj glagoljice na hrvatsku kulturu i identitet, prof. Zubčić je zahvalila na financijskoj pomoći Riječke nadbiskupije, Gospićko-senjske biskupije i Franjevačkom samostanu Majke Božje Trsatske. Kroz pitanja iz publike raspravljalo se i o popularizaciji glagoljice danas i njezinu mjestu u identitetu Rijeke danas. Tribini je nazočio i riječki nadbiskup Mate Uzinić kojemu je prof. Zubčić uručila primjerke pretiska glagoljskog Oficija, objavljeno je na mrežnoj stranici Riječke nadbiskupije.
