U Dubrovniku predstavljena knjiga „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“

Podsjetimo, drugo izdanje Ljetne škole teologije proteklog je tjedna u Dubrovnik okupila u četrdesetak studenata katoličke, pravoslavne i protestantske teologije i pet eminentnih predavača iz Europe i Amerike.

U dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku knjigu „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“ predstavili su: riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić, crkveni povjesničar Marko Medved te prevoditelji Loredana Fabijanić i Branko Jurić, koji je i uredio hrvatsko izdanje.

Mons. Mate Uzinić: Teologija nije vlasništvo samoprozvanih pismoznanaca

Zbornik radova preveden s talijanskog jezika na hrvatski upućuje na to kakva nam teologija treba danas te da se teologija na hrvatskom govornom području potakne da uzme u obzir naglaske i teme koje do sada u zadovoljavajućoj mjeri nisu bile prisutne kod nas, rečeno je u uvodu predstavljanja.

Mons. Uzinić je kazao kako je riječ o zbornik s jednog drugog teološkog skupa koji se prije dvije godine dogodio u Napulju, nekako u isto vrijeme kada je i u Dubrovniku pokretana prva Ljetna škola teologije, sa željom poticanja prvo unutarcrkvenog i unutarteološkog dijaloga, a potom i ekumenskog dijalog kao i dijaloga sa suvremenim svijetom. Taj skup u Napulju, jer smo i mi na Mediteranu, bio nam je vjetar u jedra, opisao je nadbiskup. Nadalje je nadbiskup govorio o tome što znači biti teolog danas te o traženju odgovora na razna pitanja.

„Biti teolog danas nužno je za sve vjernike, bili akademski teolozi ili samo svjedoci vjere u svakodnevici. Teologija nije vlasništvo samoprozvanih pismoznanaca niti ona pripada klubu duhovnih elitista. Ona znači životno svjedočenje Boga od strane svih onih koje je Bog pozvao otisnuti se od obale i krenuti na pučini, i s njom uputiti se u nepoznato usred stranih i raznih ljudi“, proučio je mons. Uzinić te dodao kako je akademska teologija nužna, ali je za vjeru presudan govor o Bogu na prvoj, egzistencijalnoj razini.

U tome je važan dijalog te teolozi moraju ući u dijalog sa svijetom, različitim znanstvenim disciplinama i s drugačijim pogledima na stvarnost i čovjeka. Naglasio je misao pape Franje kako treba poći na periferije mišljenje, a tom je važna teološka sloboda. Bez eksperimentiranja s novim putevima ne stvara se ništa novo i nema prostora za novost duha Uskrsloga, piše papa koji također spominje i one koji sanjaju o monolitnoj doktrini bez prostora za nijanse to može izgledati kao nesavršena raspršenost, na ta raznolikost „pomaže očitovati i razviti različite aspekte neiscrpnog bogatstva evanđelja“.

Prevoditeljica Fabijanić, koja je trenutačno na studiju društvenih znanosti na Angelicumu u Rimu, opisala je slušateljima kako je došlo do ovog projekta. Kao studentica je sudjelovala na tom skupu u Napulju 2019. godine, te kao zanimljivost istaknula kako je i sam papa bio na tom skupu i to jedno cijelo prijepodne kao slušač, a zatim i izlagač. Prevoditeljica je citirala i viziju pape Franjo o tome kako bi on želio da budu teološki fakulteti budu. Na predstavljanju zbornika radova s tog skupa kasnije na Gregoriani don Branko Jurić joj je predložio da prevedu zbornik na hrvatski što je bilo prilično vremenski zahtjevno, no došlo je do lockdowna što im je dalo više vremena za prevođenje. Fabijanić je u svom izlaganju predstavila članak iz knjige o teologiji Mediterana te naglasila važnost konteksta u razumijevanju povijesnih događaja.

Marko Medved: Ova knjiga je ispunila prazninu koju ostavljaju domaći teolozi i naše izdavačke vjerske kuće

Profesor Medved pojasnio je što je apostolska konstitucija Veritas gaudium koja govori o crkvenim sveučilištima i fakultetima, te da je nastala 40 godina nakon prethodnog sličnog dokumenta. Skup u Napulju je održan godinu dana nakon te konstitucije i na se na njemu promišljalo o tom dokumentu i o ulozi teologije u budućnosti. Iz zbornika proizlazi da teologija nije puka teologija, nije teologija iz kabineta nego se stvara i rađa u konkretnom životu, među ljudima, ona je pastoralna. Nije pretjerano reći da je pastoralnost naglašenija od akademičnosti, rekao je Medved. Naveo je i kakvi bi trebali biti teološki studiji u budućnosti, da bi oni trebali biti određena vrsta radionice, tvornice mišljenja i tumačenja svijeta i života, mjesta gdje će Crkva proizvoditi izvedbena tumačenja stvarnosti i sl.. Crkveni studiji nisu svrha samima sebi.

„Kao što održavanje Ljetne škole teologije u Dubrovniku nastoji ispuniti određenu prazninu u ponudi dijaloške i kontekstualne teologije u Hrvatskoj s izrazitim ekumenskim naglaskom, prvenstveno u odnosu na studente teoloških učilišta s naših prostora, tako je i s izdavanjem ove knjige Dubrovačka biskupija ispunila prazninu koju ostavljaju kako naši domaći teolozi tako i naše izdavačke vjerske kuće“, istaknuo je Medved te dodao da je posljedica toga da je teološka javnost prikraćena za teološke radove o suvremenim pitanjima a teologija kao i znanost i sama Crkva prikraćena za one teološke iskorake koje su teolozi prethodnih generacija kod nas bili sposobni činiti i činili su ih. Ta teološka pluralnost je postojala i u daljoj i u bližoj prošlosti. Pohvalio je to što se Ljetna škola teologije otisnula i u tiskarske vode.

Očito je da se teologija nalazi u krizi, ustvrdio je predstavljač te više govorio o tome te naglasio kao ključni pojam za razumijevanje zbornika: kontekstualna teologija. Također se osvrnuo na značenje Mediterana i u duhovnom smislu.

Predvoditelj i urednik Jurić govorio je više o temama koje prožimaju zbornik te potvrdio kako je cijela priča oko tog projekta spontano nastajala. Kazao je kako je u zborniku riječ o teologiji prihvaćanja i slušanja, a ne o obrambenoj teologiji ili teologiji koja bi isključivala druge i drugačije. Ti drugačiji se nisu uvijek susretali u miru na Mediteranu, ali je bilo i onih lijepih momenata, primijetio je te naglasio važnost ne ograđivanja od drugih nego otvorenosti, poštivanja i međusobnog učenja. Nabrojio je i tri priloga,  dodatka koji se nalaze u hrvatskom izdanju, a nema ih u talijanskom. Urednik Jurić je na kraju zahvalio  svima koji su sudjelovali u tome da ovaj zbornik bude dostupan čitateljima na hrvatskom jeziku.

Hrvatsko izdanje knjige „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“ ima 398 stranica. Izdavač je Dubrovačka biskupija i to je prva knjiga u biblioteci Theologia ragusina. Godina izdanja je 2021.. Predgovor hrvatskom izdanju naslovljen „Pozvani smo, ne povisivati ograde, nego produživati stolove“ napisao je nadbiskup mons. Mate Uzinić. Prevoditelji knjige na hrvatski jezik su Loredana Fabijanić i Branko Jurić. Dizajn potpisuje Damir Bralić.

U hrvatskom izdanju je i Govor velikog imama Ahmeda Al-Tayyeba u Abu Dhabiju 6. veljače 2021.

Talijanski original nosi naziv „Con tutti i naufraghi della storia. La teologia dopo Veritatis Gaudium nel contesto del Meditarreneo“, a uredili su ga Secondo Bongiovanni i Sergio Tanzarella.

Uz predgovor Frederika Lombardija, u knjizi se mogu naći izlaganja: Značenje konteksta (Ambrogio Bongiovanni), Migracije (Valerio Petrarca), Migracija kao znakovi vremena. Teološko-pastoralna perspektiva (Carmelo Torcivia); ‘Tvoj život vrijedi kao moj’. Ljudsko bratstvo i filozofija (Secondo Bongiovanni); Stvaranje suradničkih mreža za razumijevanje periferija i ukorjenjivanje u njima (Giorgio Marcello); Dijalog u kontekstu Mediterana (Giuseppina de Simone); Dijalog u kontekstu Mediterana. Natuknice za etičko čitanje (Donatella Abigenente); Napomena za teološke ‘škole’ u današnjem mediteranskom kontekstu (Fabrizio Mandreoli); ‘Kao Tiberijatsko jezero…’ (Emilio Salvatore); Uvod u drugi dan rada konferencije. Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana (Pino di Luccio); Mediteranska sakralna umjetnost kao prostor međureligijskog dijaloga (Jean-Paul Hernandez); Umjetnost kao mjesto susreta i dijaloga mediteranskih kultura (Giorgio Agnisola); Religijski soft power: promicanje međureligijskog dijaloga i wasatiyyah al Islam kao nove političko-diplomatske paradigme u arapsko-muslimanskom svijetu (Sihem Djebbi); ‘U vjeri nema prisila’ (Kur’an 4,26). U kojoj je mjeri islam tolerantna religija (Meir M. Bar-Asher); Razlučivanje kao metoda za rješavanje ‘antitetičkih napetosti’ (Francisco Ramírez Fueyo); Teologija s Mediterana: za mir i nenasilje (Sergio Tanzarella); Teologija na Mediteranu: laikalnost i ženskost (Anna Carfora); Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana (papa Franjo). Među prilozima u knjizi nalaze se: Apostolska konstitucija Veritas gaudium o crkvenim sveučilištima i fakultetima pape Franje; deklaracija Ljudsko bratstvo za svjetski mir i zajednički život, pape Franje i velikog imama Al-Azhara Ahmad Al-Tayyeba; Govor pape Franje na Founder’s Memorialu u Abu Dhabiju, 6. veljače 2021. godine te Pismo patrijarha Bartolomeja.

U dodacima hrvatskom izdanju nalaze se također: Govor velikog imama Ahmeda Al-Tayyeba na međureligijskom susretu u Abu Dhabiju 6. veljače 2021.; Pismo u utihi; Mjesto i uloga teologije u Crkvi i društvu u svjetlu konstitucije Veritatis gaudium Ivana Šarčevića. Tu je i popis autora i kazalo imena.