Cilj redovitih godišnjih sjednica je promišljanje o trenutnom stanju i perspektivama dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj.

Gost predavač na sjednicama je bio zamjenik tajnika Hrvatske biskupske konferencije i v. d. ravnatelj Hrvatskoga Caritasa vlč. dr. Ilija Dogan, koji je održao predavanje o temi „Pravni i pastoralni status hrvatskih katoličkih misija u svjetlu novih smjernica Njemačke biskupske konferencije“. U svjetlu dubokih društvenih promjena i novih pastoralnih izazova, nove smjernice Njemačke biskupske konferencije pod naslovom „Na putu prema međukulturalnom zajedništvu“ jasno ističu da hrvatske katoličke zajednice više nisu tek „gosti“, nego ravnopravni i suodgovorni dionici budućnosti Crkve u Njemačkoj.

Dr. Dogan je naglasio kako njemački biskupi tim smjernicama nastoje graditi „zajedništvo zajedništava“, povezujući zajednice vjernika drugih materinskih jezika sa župnim i biskupijskim zajednicama. Pritom se naglašava važnost očuvanja vlastitoga jezika i identiteta vjernika, ali i njihova aktivnog uključivanja u život mjesne Crkve. Cilj je da vjernici drugih jezika svojim posebnostima obogate život njemačkih župa, ali i da sami, kao ravnopravni članovi, crpe snagu iz toga zajedništva.

U tom je kontekstu predavač istaknuo da sadašnji trenutak zahtijeva odgovornost i kršćansku zrelost s obje strane te podsjetio na povijesni dug i solidarnost. „Dok je Crkva u Njemačkoj u poslijeratnom razdoblju nesebično pomagala u materijalnoj obnovi našim ratom ranjenih crkava u domovini, danas je red na nama da uzvratimo taj dar. Vjernici i dušobrižnici hrvatskih katoličkih misija pozvani su stoga svojom živom vjerom i aktivnom prisutnošću pridonijeti duhovnoj obnovi „ranjene Crkve“ u Njemačkoj, koja prolazi kroz teško razdoblje obilježeno nedostatkom svećenika i osipanjem vjernika“, istaknuto je.

Nacionalni ravnatelj preč. dr. Tomislav Markić prikazao je trenutno stanje u dušobrižništvu za Hrvate u inozemstvu, gdje trenutno postoji 180 hrvatskih katoličkih misija i zajednica, na kojima pastoralno djeluje 184 svećenika. Kako je dušobrižnički ured za Hrvate u inozemstvu službeno osnovan 1966., tako se ove godine navršava 60 godina djelovanja što će se obilježiti svečanom akademijom na koju je nacionalni ravnatelj pozvao sve koji djeluju u pastoralu hrvatske inozemne pastve.

Svečana će se proslava održati u Zagrebu 13. travnja 2026., a u sklopu koje će se također upriličiti proslava velikih jubileja 80 godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Austriji te 100 godina franjevačke kustodije u Americi. Delegat Dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj fra Petar Klapež je najavio termine i susrete u 2026., od kojih je posebno pozvao na zahvalno hodočašće svećenika i pastoralnih djelatnika u Rim povodom 80 godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj u listopadu 2026. te na zahvalnu misu u frankfurtskoj katedrali 25. listopada.

Glavni urednik „Žive zajednice“ Ivan Gavranović prikazao je kratku prezentaciju o trenutnom stanju i perspektivama za budućnost hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj prema usporedbi s podatcima iz 2002. godine. Prema statističkim podatcima, 2002. je u dušobrižništvu za Hrvate u Njemačkoj djelovalo 104 svećenika u 84 misije i zajednice. Trenutno djeluje 84 svećenika u 95 misija i zajednica. Dok se broj svećenika u posljednje 24 godine smanjio za  20, istovremeno se broj misija povećao za 11.

Problem svećenika nije samo u nedovoljnom broju, nego i u dobnoj strukturi. Broj svećenika u dušobrižništvu je strukturno „krhak“ jer se oslanja na dobne skupine koje bi u skorijoj budućnosti mogle izaći iz aktivne službe (svećenici stariji od 60 godina). Stoga, prema istraživanju koje je proveo Dušobrižnički ured u Frankfurtu, ukoliko se ovakav trend smanjenja broja svećenika nastavi, može se dogoditi da u narednom desetljeću ukupan broj svećenika u dušobrižništvu za Hrvate u Njemačkoj padne na manje od 60 svećenika, što bi utjecalo i na budućnost opstanka hrvatskih katoličkih misija i zajednica. Stoga bi naredne godine mogle pokazati hoće li hrvatske katoličke misije u Njemačkoj opstati, biti reducirane ili svedene na minimum.

Ove su se godine sjednice održale u Villingenu za pastoralno područje Baden-Württenberg, u Nürnbergu za pastoralno područje Bavarske, za rajnsko-majnsko pastoralno područje u Rüsselsheimu, za pastoralno područje Sjeverne Rajne Vestfalije u Kölnu i za sjeverno pastoralno područje u Hannoveru.