Tom prigodom položen je vijenac i upaljene su svijeće kod spomenika žrtvama u Ljubuškom, gdje su vijenac zajednički položili predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo i predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, a nakon njih svijeće su zapalili predstavnici organizatora i grada Ljubuškog.

Memorijalnoj svečanosti zbog ranije preuzetih obveza nije mogao nazočiti gradonačelnik Vedran Markotić, ali su svijeće zapalili njegovi najbliži suradnici.

Nakon polaganja vijenca i paljenja svijeća, nazočne je pozdravila književnica Anita Martinac koja je predvodila prigodnu molitvu, te upoznala sve s hodočašćem i programom.

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo ukratko je upoznao nazočne o tome zbog čega društvo radi komemoracije i koje je njihovo značenje.

U Čapljini je izaslanstvo također položilo vijenac i upalilo svijeće uz Spomenik slobode i zid boli na kojem se nalaze imena žrtava proteklih ratova s područja Čapljine. Tijekom Drugoga svjetskog rata u Čapljini je ubijeno 1537 žrtava, a na istom spomeniku nalaze se imena žrtava posljednjeg Obrambeno-domovinskog rata, njih 107 poginulih. Nakon toga, također na području Čapljine posjećeno je mjesto u Strugama, gdje je 15. travnja 1941. ubijeno 25 civila od strane četničkih odreda koji su se tih dana formirali od redovite srpske vojske nakon sloma Jugoslavije 1941. godine.

Posebno dirljivo bilo je na Radimlji, pored grada Stoca, gdje su hodočasnike dočekali suradnici gradonačelnika Stjepana Boškovića, zajedno s ministrom za pitanja branitelja HNŽ-a Đurom Prkačinom i mjesnim župnikom don Gordanom Božićem, koji je nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća predvodio molitvu uz koju su se zajednički prisjetili žrtava s ovog područja, ali i svih onih čiji su životi nasilno prekinuti u jamama na Radimlji i oko Stoca, a dovedeni su iz zapadne Hercegovine i šire, jer je poznato kako je zarobljena hrvatska vojska i njihove obitelji nakon Drugoga svjetskog rata u kolonama odvođeni na likvidacije. Jedna od tih krakova Križnog puta završava upravo u Stocu gdje su izvršena masovna ubojstva. Također, spomenuli su se i civilnih žrtava koje su likvidirane s ovog prostora, a s ciljem da se na njihova imanja nasele drugi narodi. O zločinima na ovom području uz gospodina Belju  govorio je i publicist i istraživač Stanislav Vukorep, a svim okupljenima se na kraju obratila i Anita Martinac uz zahvalu te napomenu koliko je bitno očuvati tradiciju njegovanja prošlosti.

Na posljednjem mjestu obilaska hodočasnika, u Ilićima prisjetili su se 15. travnja 1941. kada su četnički odredi ubili osam civila te spalili 138 kuća o čemu je između ostalog uz Antu Belju govorila i književnica Anita Martinac. Ovom prilikom u Ilićima je nakon 83 godine odana počast žrtvama otkrivanjem spomen ploče uz znak sjećanja na Ilićke žrtve četničkoga zločina. Uz prigodnu svečanost događaju su uz organizatore prisustvovali mnogobrojni mještani naselja. Spomen ploču je otkrio predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo, a u ime provincijala fra Joze Grbeša, u spomen na provincijala Fra Lea Petrovića koji je 13. travnja 1941. godine uhićen upravo u Ilićima, ploču je blagoslovio fra Robert Jolić. Svim prisutnima i posebno Hrvatskom narodnom saboru zahvalila je književnica Anita Martinac.

Kruna hodočašća bilo je predstavljanje Zbornika radova s osmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa o stradanju Hrvata južnog dijela Hrvatske i Hercegovine, te predstavljanje knjige „Veliki petak 1945.“ o životu, zaslugama za hrvatski narod i ubojstvu biskupa Carevića, autora Mirka Ivanjeka, koje je održano u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Osim autora Ivanjeka koji je goste u kratkim crtima uveo u svoje djelo, o djelu, odnosno o biskupu Careviću govorila je i povjesničarka Iva Kajfeš koja je svojim zanimljivim izlaganjem  u prisutnima još i više probudila želju za čitanjem ove knjige. O zborniku su govorili Ante Beljo, Stanislav Vukorep i Anita Martinac.