Budi dio naše mreže
Izbornik

Održano jedanaesto plovno hodočašće Vrsarana sv. Jurju

Vrsar/Otok sv. Jurja (IKA)

Vjernici vrsarske župe sv. Martina i ove su godine - unatoč činjenici što je zbog epidemioloških mjera sudjelovao mali broj hodočasnika - jedanaestim plovnim hodočašćem sv. Jurju, u petak, 23. travnja, posjetili njemu posvećenu crkvu smještenu na otoku sv. Jurja, koji dominira vrsarskim akvatorijem.

Izaslanstvo vrsarske župe, predvođeno župnikom, vlč. mr. Linom Zohilom, i ove je godine, jedanaesti put zaredom održalo tradiciju plovnog hodočašća na otok sv. Jurja. Prošle je godine, zbog epidemiološke mjere “zaključavanja” na otok hodočastio samo župnik.

U crkvi sv. Jurja na otoku održana Služba riječi

Nakon okupljanja u marini, hodočasnici su brodicom prevezeni na otok. Ondje su prvo obišli crkvu sv. Jurja gdje je održana Služba riječi te im se prigodnim pozdravom obratio župnik. Kraće izlaganje o povijesti crkve i otoka izrekao je prof. Marino Martinčević, koji je između ostalog istaknuo kako se radi o predromaničkoj crkvi s dvije upisane apside, a da su na samom otoku vidljivi ostatci antičkoga kamenoloma, kako i to da je vegetacija ali i životinjski svijet na otoku u prošlosti, sudeći po povijesnim zapisima, bio bogatiji i raznovrsniji.

Potom su hodočasnici, obilazeći otok po uređenoj šetnici izmolili pobožnost krunice, a u uvali prema otvorenom moru su zastali kako bi izmolili litanije. Nakon kraće stanke u borovoj šumici koja krasi otok vratili su se na kopno. Hodočašće je zaključeno svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Martina.

Otok sv. Jurja prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora

Vrsar se u povijesnim zapisima prvi put spominje upravo kao „Orsera sull’insula“ („Vrsar na otoku“) u 3. stoljeću, a ostaci kamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonske modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka. Otok sv. Jurja prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora i osobito je važan kao prirodna zaštita vrsarske luke te svih plovila koja se tu nalaze.

Crkvicu sv. Jurja iznutra krase, ranokršćanske, dvije unutarnje apside, koje predstavljaju njezinu specifičnost, a tragovi hrvatskog pletera pokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme kada je crkvica građena. Još jedna osobitost te crkvice je njezina kolokacija na živoj stijeni.