Istina je prava novost.

Okrugli stol "Franjevačka teološka misao i OFS"

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik organiziralo je u ponedjeljak, 5. listopada, u prigodi svetkovine sv. Franje okrugli stol o temi „Franjevačka teološka misao i OFS“ u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“ u Splitu na Trsteniku.

Uz Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik, sudjelovali su predstavnici i iz ostala četiri Bratstva OFS-a grada Splita („Sv. Frano“, Split – Obala; „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri; „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan; „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan). Na okruglom stolu sudjelovali su (sa svojim kratkim izlaganjima) Mira Maslov, OFS, ministra; Marija Dabić, OFS, zamjenica ministre; Snježana Glibota Burica, OFS, tajnica; Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju; Maja Duspara, OFS, član Povjerenstva za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga Nacionalnog vijeća OFS-a i fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent.

Svi izlagači kratkih izlaganja imali su dva teksta („Franjevačka teološka misao“ fra Mile Babića i „Specifičnost franjevačke duhovnosti“ fra Marinka Pejića) za iznošenje svojih izlaganja i svaki je od njih uzeo jednu od najkarakterističnijih označnica sv. Franje Asiškoga. Tako su primjerice spomenuli francuskoga povjesničara Jacquesa Le Goffa koji u svojoj knjizi Sveti Franjo Asiški piše da je Franjo bio „jedna od najimpresivnijih osoba svoga vremena koja je pokrenula religiju, kulturu i društvo. Franjo je povratak k izvorima, tj. k Isusovu evanđelju, proglasio temeljem obnove Crkve i svijeta. To je, dakle, povratak apostolskom životu u kojem je svakom kršćaninu model života sam život Isusa Krista. Predlaže Krista kao jedini program: gol slijediti golog Krista (nudus nudum Christum sequi). On zastupa bratstvo i sestrinstvo svih Božjih stvorenja u svemiru, ne samo bratstvo i sestrinstvo svih ljudi nego i svih Božjih stvorenja, počevši od našega brata vjetra pa do našeg brata Sunca. Sva su Božja stvorenja braća i sestre po stvorenosti. On odbacuje hijerarhijski ustroj u franjevačkom pokretu i osniva bratstvo (fraternitas) i tu bratsku pozornost pokazuje osobito prema onima koji su bili na rubu društva i koji su bili isključeni iz društva. On je zagrlio i poljubio gubavca, čime je očitovao svoje obraćenje, jer mu je gubavac postao brat. Umjesto monaštva odvojenog od svijeta on nudi bratstvo koje je otvoreno svijetu i koje ljubi svijet te koje se istodobno odupire grijesima (negativnostima) ovoga svijeta. Za Franju Bog je izvor života, slobode, ljubavi i radosti. Zato se Franjo raduje životu i prožima ga radost života. Sve što je Bog stvorio dobro je i lijepo i zato se raduje dobroti i ljepoti svih Božjih stvorenja i njihova Stvoritelja. On je izišao iz svijeta nasilja (exivi de saeculo) i u tom svijetu nasilja želi uspostaviti svijet mira, dobra i radosti. Franjevački je pokret dao konkretni povijesni model novoga čovjeka: svetog Franju, jedinu osobu koja je slijedeći Isusa odigrala tu ulogu u zapadnom kršćanstvu. Za Franju je samostan cijeli svijet i za njega je Duh Sveti general Franjevačkoga reda. On afirmira svakoga pojedinca i istodobno bratstvo“, kako piše u svome članku fra Mile Babić.

A govoreći o franjevačkoj duhovnosti fra Marinko Pejić u svome članku, između ostaloga, ističe da je temeljni element jedne škole duhovnosti „svakako duhovno iskustvo koje je, po poticaju Duha Svetoga, imao utemeljitelj dotične škole, i koje vlastitim primjerom, riječima i pisanim djelima prenosi svojim sljedbenicima. To iskustvo utemeljitelja treba biti jedna cjelovita sinteza bitnih elemenata kršćanskog života. (…) Ima nekoliko karakterističnih evanđeoskih vrijednosti koje su na poseban način oblikovale Franjino duhovno iskustvo i tako bitno utjecale na formiranje franjevačke duhovne škole. Zaustavit ćemo se na tri takve osobine, koje mi se čine posebno važne za franjevački identitet danas, a koje zbog svoje paradoksalnosti konstantno dolaze u sukob s vladajućim mentalitetom“. U nastavku su izlagači istaknuli fra Marinkov govor o besplatnosti, malenosti i slobodi.

Izlagači su na temelju ta dva teksta pokušali aktualizirati i primijeniti na osnovnu stanicu Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS), mjestu gdje se na najkonkretniji način postvaruje i ostvaruje franjevačka misao i franjevačka duhovnost, a to je Mjesno bratstvo OFS-a.

Potom su predstavnici pet bratstava OFS-a grada Splita (Mira Maslov, OFS, ministra, Split – Trstenik; Matija Granić, OFS, zamjenica ministre, Split – Obala; Mara Ljubić, OFS, povjerenik za formaciju, Split – Dobri; Dragica Buljubašić, OFS, ministra, Split – Pojišan; Anka Kovačić, OFS, ministra, Split – Sukoišan), predstavili svoja mjesna bratstva OFS-a te iznijeli koliko su ove označnice franjevačke teološke misli i specifičnosti franjevačke duhovnosti utjelovljene i prisutne u svakom pojedinom Mjesnom bratstvu OFS-a grada Splita. Ministra Mira Maslov, OFS, zahvalila je kao domaćin uime OFS-a „Blagovijest“ svim sudionicima okruglog stola za sudjelovanje. Isto tako, zahvalila je izlagačima na njihovim izlaganjima te zaključila zagovornom molitvom: „Po zagovoru sv. Franje i sv. Elizabete neka dragi Bog čuva i prati sve nas, pet mjesnih bratstva OFS-a grada Splita i sve naše obitelji!“