Predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK izv. prof. dr sc. Ivica Pažin predstavio je dipl. psihologa Hrvoja Malekovića, dr. sc. Snježanu Mališu s Hrvatskoga katolička sveučilišta te prof. dr. sc. Zrinjku Stančić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Maleković je istaknuo situaciju u kojoj angažirani i kreativni učitelji moraju osvojiti pažnju učenika te steći njihovo povjerenje. Pojasnivši razliku između digitalnog i tradicionalnog učenja, objasnio je u kojoj mjeri računala pozitivno utječu na učenje te koliko internet uglavnom negativno utječe na međuljudske odnose. Prema njegovu mišljenju, kroz učenje na daljinu pažnja učenika je često podijeljena uslijed nedostatka senzornog i taktilnog iskustva, što slabi vezu s prijateljima i vršnjacima te dovodi do zamora zbog neprekidnog gledanja u ekran. Maleković smatra kako alati za učenje na daljinu omogućuju sažimanje vremena i prostora, ali i dovode do novih strategija učenja koje pogoduju sve prisutnijem načinu audiovizualnog učenja. Digitalne nastavne alate treba prilagoditi učenicima jer nisu svi primatelji poruke isti te svaki pojedinac ima drugačije sklopove osobnosti i ovisno o njima prima poruku koju treba dešifrirati. Maleković je spomenuo kako se komunikacija sastoji od 7 posto verbalnog i 38 posto vokalnog izričaja te se 55 posto komunikacije odnosi na govor tijela. Tradicionalno učenje usmjereno je na stvaranje bliskih međuljudskih odnosa u kojem su važni dijelovi kreativnost, povjerenje i angažman. S obzirom da kvaliteta odnosa određuje sadržaj važno je usmjeriti se na rješavanje određenih problema u odnosu ako oni postoje. 

„Veliku ulogu ima i povjerenje u odnosu koje ovisi o razini motivacije, izostanka, glasnoće, zabrinutosti, cinizma i ostalih vrste humora. Stoga je za razvoj pouzdanog odnosa važno biti angažiran i empatičan, razumijevajući emocionalno stanje druge osobe”, zaključio je psiholog Maleković.

O odnosu pedagogije i tehnologije govorila je dr. sc. Snježana Mališa s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katolička sveučilišta, naglasivši kako svaki oblik obrazovanja zahtijeva razumijevanje prirode medija, s ciljem oblikovanja obrazovnog okruženja. 

S obzirom da dobra pedagogija zahtijeva svijest o mogućnostima i ograničenjima načina obrazovanja, obrazovanje na daljinu pruža mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, iako može dovesti i do loših pedagoških praksi. Implementacijom e-obrazovanja mijenja se organizacijska kultura, struktura i učenje što bitno utječe na potrebne kompetencije nastavnika za učenje na daljinu. Da bi obrazovanje na daljinu bilo učinkovito važno je izabrati medije i pedagoške principe koji dovode do dubokog učenja u virtualnom okruženju. 

Tehnologija mijenja način na koji poučavamo i učimo što dovodi do pojave nove pedagogije, a to utječe i na promjenu strukture nastave. Potaknuti na pronalazak novih oblika pedagoškog djelovanja, učitelji su donekle uspjeli adekvatno odgovoriti na potrebe učenika te pronaći nove načine povezivanja u zajednicu s novom i drugačijom slikom stvarnosti, kazala je dr. Mališa, ističući važnost pomaganja učenicima u izgrađivanju njihovih vlastitih modela i konstrukcija, ohrabrujući ih i potičući na međusobno pomaganje s fokusom na njihove konkretne probleme.

Prof. dr. sc. Zrinjka Stančić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu govorila je o radu s učenicima s poteškoćama, ističući inkluzivnost kao imperativ današnjega vremena u kojem edukacijsko uključivanje povećava priliku da djeca s teškoćama steknu teorijska i praktična znanja. Pojasnivši kategorizaciju učenika s teškoćama, naglasila je da su poštivanje, uvažavanje i prihvaćanje različitosti temelj svakoga nastavnog predmeta i učitelja. Prema njezinim riječima, upravo školski vjeronauk ističe važnost i jednakost svih ljudi, zbog čega je upravo vjeroučitelj važan kreator programa nastave. 

Kako bi umanjili ili spriječili diskriminaciju na osnovi invaliditeta, svaka odgojno-obrazovna ustanova mora provesti prilagodbu didaktičkih sredstva, prostora, sadržaja, informatičke opreme i komunikacijskih obrazaca učenicima s invaliditetom.  Pri tome je važno ostvariti uspješnu komunikaciju s roditeljima djece s invaliditetom kojima moramo pružiti nesebičnu podršku. Inkluzivni model unutar vjerskoga odgoja jednako je važan u kontaktnoj, ali i u nastavi na daljinu. Tu je potrebno njegovati motivacijske čimbenike, prepoznati osjećajni rast učenika te razvijati njihovu vlastitu osobnost u vjeri, bez obzira na objektivne i subjektivne remetilačke čimbenike. Za uspješno strukturiranje didaktičkog programa usmjerenog na bit kršćanske poruke važno je obogaćivanje učenikovog iskustvenog svijeta koji je primjeren njegovoj spoznajnoj razni ali i vjeroučiteljevo autentično svjedočenje koje je utemeljeno na dijalogu, kazala je dr. Stančić. 

U tom smislu, vjeroučiteljima je ponudila nove Smjernice za rad s učenicima s teškoćama kao i primjere dobre prakse temeljem iskustva vjeroučitelja koji rade s tom populacijom učenika.

Prvi dan Katehetske ljetne škole završen je odgovaranjem na brojna pitanja sudionika i zahvalom organizatorima na istima.

Online Katehetsku ljetnu školu za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama pod okvirnom temom „Bliskost Riječi u nastavi na daljinu – O govornim kompetencijama u online nastavi“ organizirali su Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje.