Organizacije civilnoga društva u ekumenskom i međureligijskom dijalogu
foto: M. Tomasović // sudionici seminara Ekumenske ženske inicijative iz Omiša
Galevac (IKA)
Seminar Ekumenske ženske inicijative iz Omiša okupio je od 30. lipnja do 2. srpnja u samostanu Sv. Pavla Pustinjaka na otoku Galevcu sudionike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore koji su razmatrali mjesto i značenje ekumenskog i međuvjerskog dijaloga na ovim prostorima.
„Ponukani smo stavom da se dijalog na bazičnoj razini, onoj među vjernicima-laicima ne smatra važnim, da se čak obeshrabruje od strane nekih vjerskih organizacija, jer ne doprinosi ničemu supstancijalno. Mi iz EIŽ-a mislimo drugačije: naše petnaesetogodišnje iskustvo podrške udruga i organizacije, te teologinja koje se bave ekumenskim i međuvjerskim dijalogom potvrđuje važnost malih koraka u kojima su uključeni vjernici/e-laici. Ovi ljudi dolaze iz lokalne zajednice i svojim aktivnostima odgovaraju na potrebe koje uočavaju, te doprinose promijenama koje su održive jer uključuju i građane i lokalne institucije i organizacije. Ovi su koraci posebice važni budući da se radi o sredinama koje su podijeljene na različitim razinama (etnički, vjerski, nacionalno). Religija se zapravo javlja kao mjesto povezivanja i susreta pojedinaca i pojedinki koji tako otkrivaju i druge zajedničke interese za djelovanje poput borbe protiv nasilja, pomoć djeci ili drugim ranjivim skupinama, zalaganje za čišću sredinu, i sl. Stoga apeliramo da vjerske organizacije snažnije podupru aktivnosti ekumenskog i međuvjerskog karaktera, kao i vjernike/ice–članove njihovih zajednica koje su uključene u njih, jer njeguju „dijalog ljubavi” aktivno i izravno, o čemu kao težnji je snažno govorio i Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. i papa Franjo”, istaknula je u uvodnom obraćanju Aleksandra Gligorović (Podgorica), članica Skupštine EIŽ.
Riječi dobrodošlice sudionicima seminara uputio je i upravitelj samostana fra Božo Sučić, koji je istaknuo da su franjevci trećoredci glagoljaši prisutni na tom tlu od 1448. godine, od kada su i prvi zapisi o njima na otoku Galevcu, te da je njihova misija „okrenutost svijetu, kao oblik vršenja petrovske službe koja otvara put jedinstvu”. Fra Bože je svima poželio da se osjećaju ugodno u toj „kući mira koja je otvorena za dijalog, susret i pomirenje u ekumenskim i međureligijskim odnosima, jer sijanje mira naš je temeljni zadatak posebice u multireligijskim društvima u kojima živimo”.
Program seminara bio je bogat: radionice su vodile Ankica Dragin (Novi Sad) i Julijana Tešija (Osijek), a razgovaralo se o važnosti dijaloga na lokalnoj razini, o oblicima i iskustvima dijaloga, i posebice o aktivnostima koje pokreću žene-vjernice te o postignućima i otporima na tom putu. „Zanimljivo je da su žene-vjernice pokretačice velikog broja ekumenskih i međuvjerskih aktivnosti na lokalnoj razini. Te su aktivnosti životne: one zajedno djeluju tamo gdje vide potrebu, često kako bi pomogle njihovim zajednicama oko pitanja koja se drugačije teško rješavaju, a koja zapravo pridonose i miru i stabilnosti. Ipak, kao da se taj prostor `prepušta` ženama jer se smatra manje važnim, premda se deklarativno sve vjerske zajednice zalažu i za ekumenski i za međuvjerski dijalog“, rekla je Julijana Tešija. U tom smislu su se isticali pozitivni primjeri suradnje s vjerskim organizacijama te se govorilo o potrebi suradnje i s drugim organizacijama civilnoga društva, ali i kulturnim, obrazovnim i drugim institucijama.
O otoku i samostanu koji ih je tako otvoreno primio, sudionici i sudionice su imali samo riječi hvale. „Očarani smo otokom i samostanom, te programom i voditeljicama. Nama je prvi puta da smo ovdje i da smo dio mreže EIŽ“, rekao je Omer Muminović iz organizacije Mladi za mir, iz Sarajeva. Marcela Šperanda iz udruge DUHOS iz Osijeka istaknula je da joj je bilo važno to što su pomoću voditeljica seminara uspjeli ući duboko u razmišljanjima na koje načine ekumenski i međuvjerski susreti mogu biti mjesto i alat za snažnije povezivanje građana. „Mi u DUHOS-u smatramo da nas vjera otvara za razgovor oko zajedničkih vrijednosti poput mira i pomirenja, ljubavi prema bližnjem te za pitanje tko je zaista moj bližnji. No, i za to da promišljamo kako sudjelovati kao aktivni građani u izgradnji zajednica koje njeguju prihvaćanje i suradnju, u ovom vremenu naglašene polarizacije i isključivosti”, rekla je Marcela Šperanda.