Istina je prava novost.

Organizirana hodočašća u korizmi na Križni put na brdo Brisnica u Posedarju

Vjernici župe bl. Alojzija Stepinca s Bilog briga u Zadru, pod vodstvom župnika don Marija Sikirića, prva su župna zajednica iz Zadarske nadbiskupije koja je druge korizmene nedjelje 8. ožujka organizirano sudjelovala u pobožnosti Križnog puta na brdu Brisnica iznad Posedarja.

Organizirani dolasci vjernika nedjeljom u korizmi s početkom u 16 sati na brdo iznad Posedarja gdje je izgrađen jedinstveni Križni put u prirodi čije su postaje sveukupno teške više od stotinu tona, počeli su ove godine na prvu korizmenu nedjelju 1. ožujka na inicijativu posedarskog župnika don Tihomira Vulina. Don Tihomir želi da to mjesto gdje su u bijelom kamenu isklesani prizori otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnuća, bude hodočasničko središte u korizmi u Zadarskoj nadbiskupiji gdje će puk dolaziti častiti Isusovu muku i razmatrati svoje teškoće u svjetlu Isusovog križa.

Prve korizmene nedjelje pobožnost Križnog puta predmolio je posedarski župnik Vulin, a okupio se lijepi broj vjernika unatoč ružnom vremenu, buri i kiši koji nisu omeli Posedarce i pridošle da počnu s tom pobožnošću. Druge korizmene nedjelje molitvu na postajama predvodio je bilobriški župnik Sikirić, a u nošenju križa od postaje do postaje izmjenjivali su se muškarci i žene. Tijekom pobožnosti pjevalo se Stala plačuć tužna mati.

Pobožnost je završila blagoslovom puka s križem pokraj velikog kamenog Križa za nerođene na vrhu brda (visok 8 m, širok 3,60 m, s postoljem težak 14 tona) čiji je autor umjetnik Milivoj Sedmak iz Lukavca pokraj Velike Gorice, a blagoslovljen je 2018. g. Nakon razmatranja po postajama i hoda vjernika svih dobi i staleža: djece, roditelja s djecom u kolicima, mladih, žena i muževa zrele dobi, djedova i baka, prije završnog blagoslova s križem, don Tihomir je kod Križa za nerođene uputio prigodni nagovor.

Druge korizmene nedjelje župnik Vulin namijenio je nakanu molitve Križnim putem za „roditelje koji su u današnje vrijeme izloženi jako velikoj odgovornosti u odgoju djece“ te za duhovno i tjelesno zdravlje djece i mladih. „U današnjem vremenu umijeće je odgojiti djecu i uputiti ih na pravi put. To je najvrijednije. Neka križni put Isusa bude smisao naših križeva, da bismo mogli nositi svoj križ i da bismo nakon svih križeva, poput Isusa, zaslužili nebesku diku. Isus nam je toliko puta pokazao da nema Uskrsa bez Velikog petka. Svatko od nas, na svoj način, prolazi Veliki petak. Zato, neka nam križni put Isusa bude poticaj u razmatranju smisla naših križeva. Pokušajmo razmisliti o svojim teškoćama. Ako je Isus mogao trpjeti, kako nećemo mi ljudi? Bog nije oslobodio križa Majku Mariju, nije oslobodio križa ni svoga Sina, ni njegove učenike. Kako će onda nas osloboditi? Samo znajmo nositi križ. Ne dajmo se slomiti. Budimo jaki i čvrsti, duhovno i mentalno jaki. To traži vrijeme u kojem živimo“, potaknuo je don Tihomir.

Rekavši kako se svakodnevno susrećemo s raznim križevima u životu, župnik Vulin je istaknuo da je „križ teško nositi, a to nam je pokazao sam Isus“. „Iako je bio svemoguć, Isus je pokleknuo, ali nije pao. Trebao je pomoć, Šimuna Cirenca. I nama puno puta treba pomoć da bismo nosili svoje križeve. Neka nas križni put potakne da budemo Šimuni Cirenci, da pomažemo jedni drugima nositi križ, da olakšamo ljudima. Ponekad je potrebna riječ, ohrabrenje, susret i već je čovjek puno pomogao. Koliko bi braće i sestara bilo spašeno da je bila jedna lijepa riječ, da je osobi pružena podrška i razumijevanje? Ljudi su sve više osamljeni, napušteni. Ljudi se lome pod teretom svoga križa. Vidimo rezultate. Ne možemo reći: ‘Što se to mene tiče?’. Ako susjedu gori štala i nama će brzo gorjeti“, upozorio je don Tihomir, istaknuvši da „kao ljudi, vjernici i kršćani nemamo većeg primjera od Isusa Krista“.

„Ne tražimo druge primjere u ovom svijetu. Ako želimo napredovati u svim poljima života, neka nas zahvati duh Isusa Krista. Neka nam on bude Put, Istina i Život. Dok nam je Isus Put, ne možemo skrenuti s dobrog puta. Sam Isus se susretao s kušnjama, kako mi nećemo? Nažalost, kušnje nas nekad vode na stranputicu“, rekao je don Tihomir, naglasivši „da nam Isus i danas pruža priliku da slijedeći i nasljedujući njega idemo pravim putem, da budemo zadovoljni ljudi i vjernici, da budemo drugi Krist u svijetu“.

„Neka nam Bog da snage da to ostvarimo u svom životu, kako bismo dali doprinos rastu kršćanstva i vjere. Mnogi će prepoznati Krista po nama. Jačajmo duh, budimo strpljivi, ne dajmo se pokolebati i vjerujem da ćemo biti živo evanđelje u ovom svijetu“, ohrabrio je župnik Vulin. Izrazio je uvjerenje da će puk nakon korizmenih nedjelja provedenih na Križnom putu na Brisnici, u ljepoti toga i umjetničkog djela u prirodi, „izaći duhovno i umno jači i doživjeti duhovno bogatstvo“. „Pozivam udruge, kulturna društva i sve koji mogu doći, neka pohode Križni put na Brisnici. Želim da to bude nadbiskupijsko mjesto hodočašćenja kroz korizmu, da Posedarje kroz to bude prepoznatljivo“, potaknuo je župnik Vulin i zahvalio svima koji ga podržavaju u njegovom pastirskom trudu i nastojanju.

Don Tihomir je zahvalio bilobriškom župniku Sikiriću što je predvodio veliku zajednicu vjernika, te sudionicima iz drugih mjesta i posedarskim pjevačima koji pjevaju tradicionalnim napjevom „iz duše i srca“. Župnik Vulin zahvalio je i Općini Posedarje za uređenje staze uz postaje Križnog puta (postavljene su wc kabine). „Između nas je dobra suradnja i još će Općina učiniti da to bude hodočasničko mjesto. Prepoznali su moju želju. Na vrhu brda nalaze se kameni stolovi i klupe da ljudi mogu odmoriti dušu i tijelo. Na tom mjestu u prirodi trag je u izgradnji bogoljublja, domoljublja i čovjekoljublja. Razmišljajući o tim vrijednostima i kroz križni put, možemo ih postići u životu. Sve to možemo izgrađivati na tom mjestu gdje je Bog spojio ljepotu, dobrotu i korisnost za naš duhovni rast. Isus nam daje snage kroz pobožnost Križnog puta. Tko nema križeva i poteškoća na svom životnom putu? Pozivam sve ljude dobre volje koji žele doći, koji se žele susresti s prirodnom i duhovnom ljepotom, s Božjim milosrđem i žrtvom ljudi koji su to radili, da vide kako čovjek može izgrađivati iz ljubavi, kako mogu primijeniti svoja iskustva kroz postaje Isusovog križnog puta“, rekao je don Tihomir.

Povezanost te pobožnosti s Nadbiskupijom pokazala je i pažnja župnika Vulina da se tijekom Križnog puta nosila kutija u koju je puk mogao staviti prilog za Korizmenu akciju Zadarske nadbiskupije za stradale od potresa u Albaniji.

Osobito je prikladno da je prva zadarska župa koja je organizirano hodočastila na Brisnicu posvećena bl. Alojziju Stepincu. „Bl. Stepinac je zaslužio da imamo predivnu crkvu na Bilom brigu u Zadru, da možemo slaviti Isusa i našu vjeru u svemogućeg Oca. Stepinac je nosio veliki križ za cijeli hrvatski narod. Vjerujem da se i naš blaženik veseli u nebu s nama, da smo baš mi iz župe koja nosi njegovo ime, došli organizirano kao prvi hodočasnici na Križni put kojega je on u svom životu jako iskusio i nosio“, rekla je angažirana bilobriška župljanka Ljiljana Sovulj koja je čitala razmatranja na postajama Križnog puta.

„Poseban je osjećaj doživjeti tako Križni put u prirodi, kao da je čovjek još bliže Bogu i križu kojega je Isus nosio. Hodajući od postaje do postaje, imala sam osjećaj da hodam za Kristom, na njegovom križnom putu, za njegovim križem kojega je nosio za mene i za svakog čovjeka putem Kalvarije. To je neopisivo. Voljela bih da i drugi ljudi dolaze na Brisnicu i da to bude zadarsko nadbiskupijsko središte u okupljanju vjernika kroz korizmu. Da zajedno hodočastimo i poistovjetimo se s križem kojega je Isus nosio za sve nas, da otkupi naše grijehe“, rekla je Sovulj.

Idejni pokretač i inicijator podizanja toga Križnog puta i uređenja prirodnog prostora na Brisnici je posedarski umjetnik Vinko Kajmak (85), klesar i stolar. U skupljanju kamenja pomogli su mu ljudi dobre volje i posedarski župljani Gospe od Ružarija. Na tu izgradnju potaknula ga je želja da se ljudi susreću jer je primijetio otuđenost među ljudima. „Vidim kako se ljudi na križnom putu susreću, sudjeluju u pobožnosti, dolaze tu u svako vrijeme, razmišljaju, zastanu, razgovaraju, mole se. Vidim da je to sve skupa uspjelo i sretan sam. Hvala dragom Bogu što mi je dao u ovim godinama da to mogu završiti. Zahvalan sam svim ljudima dobre volje koji dođu posjetiti Križni put na Brisnici“, rekao je Kajmak nakon pobožnosti u kojoj je sudjelovao druge korizmene nedjelje. Kajmak je autor 14. postaje, Isusovog groba.

Križni put dug je 2,5 km, a 2017. g. blagoslovio ga je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Započinje na 80 metara nadmorske visine na lokaciji Čelinka, u podnožju brda Brisnica, a završava vidikovcem na 200 m nadmorske visine, odakle se prostire pogled na Novigradsko more i planinski lanac Velebita.

Svaka bijela kamena postaja Križnog puta visoka je 2,5 metra, a teška između pet i deset tona. Postaje Križnog puta djelo su petnaest umjetnika od kojih je većina iz Ukrajine, zatim Hrvatske i Slovenije. Svaku postaju i kamenu skulpturu Krista Uskrsloga izradio je jedan umjetnik za vrijeme tri kiparske kolonije, od kojih je svaka trajala tri tjedna, u svibnju, rujnu i studenom 2016. godine.

Iz Hrvatske su Ana Horvat i Alana Kajfež Szabo iz Zagreba te Georgette Ponte iz Rijeke. Iz Slovenije su Ivan Pezdirc i Mateja Pezdirc. Umjetnici iz Ukrajine su Sergey Oleshko i njegova supruga Ana Rasinska, Aleksei Konoshenko, Nadia Otrijaža, Konstantin Sinicki, prof. na akademiji u Kijevu, Konstantin Dobrijanski, Vasil Tatarski, Jurij Golodović i Olena Dodatko. Sergey Oleshko je i autor kamenog prizora Posljednje večere za kojim sjede Isus i dvanaest apostola. Svaki lik apostola težak je između jedne do dvije tone, a stol za kojim su apostoli težak je tri tone. Ta se velika skulptura nalazi na vrhu brda, prije Križa za nerođene.

Po isklesanom uprizorenju postaja Muke našeg Gospodina, brdo Brisnica postaje sve posjećenije duhovno odredište hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i svijeta. Time se ostvaruje želja župnika Vulina da taj Križni put nadiđe okvire Posedarja i Zadarske nadbiskupije. Tu su već bili mnogi hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske, Europe i svijeta. Postoje najave dolazaka autobusa vjernika u korizmi, ali i tijekom godine. Mnogi pohode taj Križni put na putu za Međugorje, iz Italije, Njemačke, Austrije, Slovenije, Ukrajine, Rusije, želeći uključiti taj Križni put kao jednu od postaja zaustavljanja i molitve na svom hodočasničkom putovanju.