Skupom je moderirala Marijeta Babin, a prvo izlaganje „Trogir u putopisima europskih putnika od 15. do 17. stoljeća“ održao je Krešimir Kužić (Zagreb). Istaknuo je kako se Trogir nalazi na obali Jadranskog mora, ali vrlo rijetko su zbog udaljenosti u njegovu luku uplovljavali hodočasnički i trgovački brodovi na putu iz Venecije prema ostatku Sredozemlja, te su dragocjeni pronađeni opisi putnika, od početka 15. do kraja 17. st posvećenih Trogiru i okolici.

U „Prilogu poznavanju prostora župe Gospe od Anđela u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“ dr. Dunja Babić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu), iznosi podatke o nastanjivanju i izgradnji tog prostora (gdje se spominju neki stanovnici i njihove kuće, na predjelu Vrtal), o crkvama i bratovštinama, iz arhivskih izvora i starih karata i planova.

Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fiskovć, Split) izlaganje „Kultiviranje krajobraza na području današnje župe Gospe od Anđela u 18. i 19. stoljeću“ temeljila je na arhivskim istraživanjima ostavštine Garagninovih, te donosi Garagninove teoretske ideje, skice i projekte, kako njegove vlastite, tako i čuvenih arhitekata s kojima je surađivao. Uslijedila je rasprava.

Završnim dijelom prvoga dana skupa moderirala je Irena Benyovski Latin. Stanko Piplović (Split) u izlaganju „Franjevački građevinski sklop na Travarici u Trogiru kroz prošlost“ kazao je da je samostan građen u 13. st. ali da se saznanja o prostornom izgledu temelje uglavnom na šturim svjedočenjima trogirskih povjesničara Pavla Andreisa i Ivana Lucića iz 17. st. i 16. st. Arheološka istraživanja nikada nisu vršena te se ne zna njegov točan položaj, ni sadržaji, ni raspored. Samostan je razrušen zbog Turaka, franjevci otišli, ostala crkva Gospe od Anđela, sagrađena kada u Dalmaciji cvjeta romanički stil, a rušena je i pregrađivana. Nešto konkretnije se zna o stanju crkve u 15. st, jer su na pročelju sačuvani ugrađeni ulomci iz tog doba i kip Gospe s Djetetom. Kroz stoljeća mijenjala je izgled i namjenu: samostanska, grobljanska, župna. Brojne su nepoznanice poput onih o grobovima koji su bili u crkvi, nadgrobnim pločama srednjovjekovnog i kasnijeg novovjekovnog groblja ispred crkve, o dogradnji dvodijelne crkve u 17. st., o zvonima, obnovi ili rušenju crkve u 19. st., oltarima, današnjem tornju, koru. Dokumentacija koja bi pružila podatke nije dostupna. Problem se posebno odnosi na temeljitu obnovu crkve 2007. – 2008. godine.

„Slike na dasci ‘Gospa od Anđela’ 16. stoljeće: povijesno-umjetnička institucija i tehničko-restauratorska valorizacija“ bilo je izlaganje Žane Matulić-Bilač (Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Split), koja je kazala kako je slika s prikazom Bogorodice s djetetom novootkriveni biser dalmatinskog slikarstva rane renesanse koji se atribuira uskom krugu Jurja Čulinovića, jednom od najznačajnijih umjetničkih osobnosti 16. st. Gotovo tri stoljeća izvorni prikaz bio je prekriven preslicima. Intuicijom Vanje Kovačić iz Konzervatorskog odjela u Splitu, i četverogodišnjim zahvatom (2004. – 2008.), čišćenja odstranjena sva tri sloja boje, izranjao je lijep i očuvan izvorni sloj, dovršen 2008. godine, ovom se prigodom prvi put struci i javnosti predstavlja kronologija izvedenih radova, plod istraživanja i model prezentacije slike.

Slijedila je rasprava kojom je završen prvi dan međunarodnog znanstvenog skupa.