Uz kardinala, prisutni su bili mons. dr. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. dr. Stjepan Kožul, mons. dr. Stjepan Baloban, mons. Zlatko Koren, preč. dr. Josip Šalković, preč. Ivan Mikec i preč. mr. Marko Kovač.

Kardinal je, uvodeći u sjednicu, iznio kratak presjek života Nadbiskupije od potresa i početka pandemije prije godinu dana. Posebno je istaknuo brojne sastanke tijela uprave Nadbiskupije, dogovore i nužne radnje koje je trebalo žurno poduzeti radi pomaganja stradalima, radi osiguravanja građevina: kako prvostolnice, tako i ostalih crkvenih objekata na području nadbiskupije.

Kardinal je zahvalio svima koji su pomogli da je u iznimno zahtjevnim i stresnim okolnostima nadbiskupija mogla djelovati vjerna svomu poslanju u brizi za ljude, za život vjerničkih zajednica i za crkvenu i nacionalnu kulturalnu baštinu. Istaknuo je važnu ulogu dekana, župnika i drugih svećenika, redovnika i redovnica koji su omogućavali da i u mnogovrsnim ograničenjima Crkva bude ozračje Božje blizine, ljudskoga prihvaćanja i crkvenoga zajedništva. Zahvaljujući sastancima s arhiđakonima i dekanima te plodonosnoj i odgovornoj suradnji pastoralnih djelatnika moglo se u većini župa do kraja ljeta organizirati slavlja sakramenata prve pričesti i potvrde, a u došašću i vremenu nakon Božića i pohodi svećenika obiteljima, “iz kojih smo dobili lijepe odjeke i poticaje”.

Mons. Šaško izvijestio je o koracima glede brige za prvostolnicu, najprije od strane Odbora za obnovu katedrale, pod vodstvom mons. Ivana Hrena, a zatim od osnivanja novoga Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale i kompleksa Nadbiskupskoga dvora (21. kolovoza 2020.). Posebnu je pozornost glede katedrale i dvora usmjerio na složenost nekoliko procesa: a) osiguravanje građevina, izmještanje i zaštita umjetnina i drugoga inventara; b) preseljenje i omogućavanje rada Ureda nadbiskupa i Nadbiskupskoga duhovnog stola; c) postavljanje potporne čelične konstrukcije na dvor, kupnja i postavljanje skele, d) uključivanje i suradnja s raznim stručnjacima, počevši od statičara preko konstrukcijskih inženjera i projektanata do konzervatora, a sve u neprestanome kontaktu s mjerodavnim državnim i gradskim institucijama. Brzo se prionulo i stvaranju hodograma obnove u skladu s važećim propisima, čekajući dugo najavljivana pravila za prijavljivanje u sustav za moguće korištenje sredstva iz fondova Europske unije. U tome je pogledu istaknuo važnost objavljivanja Poziva Ministarstva 26. siječnja 2021. Tijekom proteklih mjeseci, noseći se i s pandemijskim uvjetima, nadbiskupija je za te neodgodive aktivnosti morala upregnuti vlastite ljudske mogućnosti i izdvojiti znatna novčana sredstva u nadi da će uloženo, u skladu s obećanjima, u budućnosti velikim dijelom biti i vraćeno. U konačnici, svima je poznato da se radi o dragocjenostima naše nacionalne i zagrebačke baštine. Budući da se i ranije pripremalo preseljenje Riznice zagrebačke katedrale u prostore kompleksa Nadbiskupskoga dvora, nove su okolnosti zahtijevale nove pristupe glede toga pitanja, kako bi za Riznicu bili uređeni primjereniji prostori. Dodatno je naglasio lijepu suradnju s vodećim stručnjacima s područja građevinarstva, arhitekture i konzervatorstva, a napose s profesorima s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zatim je mons. Gorski najprije iznio prikaz o poduzetoj obnovi zgrada Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati, da bi u njima s novom školskom godinom mogli živjeti i nastaviti rad bogoslovi, sjemeništarci i učenici Nadbiskupske klasične gimnazije. Slijedi izrada potrebne dokumentacije na temelju postojećega stanja i na temelju odluka o namjeni prostora u tome kompleksu. Biskup Gorski izvijestio je i o poduzetim koracima u sanaciji oštećenja na župnim crkvama i ostalim crkvenim objektima na području nadbiskupije, osvrnuvši se na činjenicu da je u potresima veću ili manju štetu pretrpjelo 148 župnih crkava, a ukupno 233 crkvena objekta. Nakon potresa u ožujku, pristupilo se traženju rješenja i postavljanju zamjenskih objekata za potpuno oštećene župne crkve u Granešini, Čučerju i Markuševcu.

Uz mons. Šaška i mons. Gorskog, o poduzetim pothvatima na obnovi oštećenih objekata i o s time povezanim pitanjima govorili su i: mons. Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale; preč. Ivica Budinšćak, potpredsjednik Odbora za obnovu kompleksa Nadbiskupskog dvora i Odbora za obnovu Kompleksa Šalata te preč. Tomica Šestak, potpredsjednik Odbora za obnovu crkava i crkvenih objekata stradalih u potresu po našim župama.

Uslijedila je rasprava na kraju koje su članovi Zbora savjetnika jednoglasno prihvatili izvještaje o hitnim sanacijama na zgradama katedrale, kompleksa Nadbiskupskoga dvora, Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i Dječačkog sjemeništa i župnih objekata te potvrdili opravdanost uloženih sredstava za navedene radove. Ujedno su, na temelju kanonskih odredaba o izvanrednome upravljanju vremenitim crkvenim dobrima, odobrili i izradu potrebne projektne dokumentacije za konstrukcijsku obnovu katedrale, kompleksa Nadbiskupskog dvora, kompleksa Dječačkog sjemeništa i potresom stradalih župnih objekata.

Osim navedenih glavnih tema, Zbor savjetnika razmotrio je i određena aktualna pitanja, važna za život zagrebačke Crkve u višestruko zahtjevnim okolnostima, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.