Osma sjednica Zbora savjetnika Zagrebačke nadbiskupije

Uz kardinala, prisutni su bili mons. dr. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. dr. Stjepan Kožul, mons. dr. Stjepan Baloban, mons. Zlatko Koren, preč. dr. Josip Šalković, preč. Ivan Mikec i preč. mr. Marko Kovač.

Kardinal je, uvodeći u sjednicu, iznio kratak presjek života Nadbiskupije od potresa i početka pandemije prije godinu dana. Posebno je istaknuo brojne sastanke tijela uprave Nadbiskupije, dogovore i nužne radnje koje je trebalo žurno poduzeti radi pomaganja stradalima, radi osiguravanja građevina: kako prvostolnice, tako i ostalih crkvenih objekata na području nadbiskupije.

Kardinal je zahvalio svima koji su pomogli da je u iznimno zahtjevnim i stresnim okolnostima nadbiskupija mogla djelovati vjerna svomu poslanju u brizi za ljude, za život vjerničkih zajednica i za crkvenu i nacionalnu kulturalnu baštinu. Istaknuo je važnu ulogu dekana, župnika i drugih svećenika, redovnika i redovnica koji su omogućavali da i u mnogovrsnim ograničenjima Crkva bude ozračje Božje blizine, ljudskoga prihvaćanja i crkvenoga zajedništva. Zahvaljujući sastancima s arhiđakonima i dekanima te plodonosnoj i odgovornoj suradnji pastoralnih djelatnika moglo se u većini župa do kraja ljeta organizirati slavlja sakramenata prve pričesti i potvrde, a u došašću i vremenu nakon Božića i pohodi svećenika obiteljima, “iz kojih smo dobili lijepe odjeke i poticaje”.

Mons. Šaško izvijestio je o koracima glede brige za prvostolnicu, najprije od strane Odbora za obnovu katedrale, pod vodstvom mons. Ivana Hrena, a zatim od osnivanja novoga Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale i kompleksa Nadbiskupskoga dvora (21. kolovoza 2020.). Posebnu je pozornost glede katedrale i dvora usmjerio na složenost nekoliko procesa: a) osiguravanje građevina, izmještanje i zaštita umjetnina i drugoga inventara; b) preseljenje i omogućavanje rada Ureda nadbiskupa i Nadbiskupskoga duhovnog stola; c) postavljanje potporne čelične konstrukcije na dvor, kupnja i postavljanje skele, d) uključivanje i suradnja s raznim stručnjacima, počevši od statičara preko konstrukcijskih inženjera i projektanata do konzervatora, a sve u neprestanome kontaktu s mjerodavnim državnim i gradskim institucijama. Brzo se prionulo i stvaranju hodograma obnove u skladu s važećim propisima, čekajući dugo najavljivana pravila za prijavljivanje u sustav za moguće korištenje sredstva iz fondova Europske unije. U tome je pogledu istaknuo važnost objavljivanja Poziva Ministarstva 26. siječnja 2021. Tijekom proteklih mjeseci, noseći se i s pandemijskim uvjetima, nadbiskupija je za te neodgodive aktivnosti morala upregnuti vlastite ljudske mogućnosti i izdvojiti znatna novčana sredstva u nadi da će uloženo, u skladu s obećanjima, u budućnosti velikim dijelom biti i vraćeno. U konačnici, svima je poznato da se radi o dragocjenostima naše nacionalne i zagrebačke baštine. Budući da se i ranije pripremalo preseljenje Riznice zagrebačke katedrale u prostore kompleksa Nadbiskupskoga dvora, nove su okolnosti zahtijevale nove pristupe glede toga pitanja, kako bi za Riznicu bili uređeni primjereniji prostori. Dodatno je naglasio lijepu suradnju s vodećim stručnjacima s područja građevinarstva, arhitekture i konzervatorstva, a napose s profesorima s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zatim je mons. Gorski najprije iznio prikaz o poduzetoj obnovi zgrada Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati, da bi u njima s novom školskom godinom mogli živjeti i nastaviti rad bogoslovi, sjemeništarci i učenici Nadbiskupske klasične gimnazije. Slijedi izrada potrebne dokumentacije na temelju postojećega stanja i na temelju odluka o namjeni prostora u tome kompleksu. Biskup Gorski izvijestio je i o poduzetim koracima u sanaciji oštećenja na župnim crkvama i ostalim crkvenim objektima na području nadbiskupije, osvrnuvši se na činjenicu da je u potresima veću ili manju štetu pretrpjelo 148 župnih crkava, a ukupno 233 crkvena objekta. Nakon potresa u ožujku, pristupilo se traženju rješenja i postavljanju zamjenskih objekata za potpuno oštećene župne crkve u Granešini, Čučerju i Markuševcu.

Uz mons. Šaška i mons. Gorskog, o poduzetim pothvatima na obnovi oštećenih objekata i o s time povezanim pitanjima govorili su i: mons. Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale; preč. Ivica Budinšćak, potpredsjednik Odbora za obnovu kompleksa Nadbiskupskog dvora i Odbora za obnovu Kompleksa Šalata te preč. Tomica Šestak, potpredsjednik Odbora za obnovu crkava i crkvenih objekata stradalih u potresu po našim župama.

Uslijedila je rasprava na kraju koje su članovi Zbora savjetnika jednoglasno prihvatili izvještaje o hitnim sanacijama na zgradama katedrale, kompleksa Nadbiskupskoga dvora, Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i Dječačkog sjemeništa i župnih objekata te potvrdili opravdanost uloženih sredstava za navedene radove. Ujedno su, na temelju kanonskih odredaba o izvanrednome upravljanju vremenitim crkvenim dobrima, odobrili i izradu potrebne projektne dokumentacije za konstrukcijsku obnovu katedrale, kompleksa Nadbiskupskog dvora, kompleksa Dječačkog sjemeništa i potresom stradalih župnih objekata.

Osim navedenih glavnih tema, Zbor savjetnika razmotrio je i određena aktualna pitanja, važna za život zagrebačke Crkve u višestruko zahtjevnim okolnostima, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.