Otvoren Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja „Don Frane Bulić”

Pozdravne govore održali su: splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić, pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita Mate Omazić, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Darko Tomašević, dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. Alojzije Čondić, i inicijator osnivanja Centra prof. dr. Josip Dukić.

Prodekan za znanost KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. Mladen Parlov pročitao je pisma potpore koja su Centru uputili Papinski odbor za povijesne zanonosti (Vatikan) i Fakultet crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve. Programu otvorenja, koji je uljepšao Komorni zbor bogoslova CBS-a u Splitu, nazočili su brojni dekani i prodekani, ravnatelji splitskih muzeja i drugih kulturnih ustanova.

Don Frane Bulić (1846.-1934.) spada među najpriznatije Hrvate u domovini i svijetu. Bio je profesor i odgojitelj, prosvijetitelj, političar, konzervator, povjesničar, arheolog i epigrafičar. Bulić je, između ostalog, uspio istražiti najveći dio Salone i napisati brojne popularne i znanstvene radove.

„Ovo je važan događaj za naš grad, Sveučilište pa i šire. Podsjetio bih na jednu don Franinu rečenicu: ‘Iz kamena povijest, iz povijesti svijest.’ Mi želimo oživjeti ta iskustva iz povijesti, njihove žalosti i radosti ne da bismo se vraćali u povijest nego da je oslobodimo od ne znanja kako bismo gradili sa tom svješću našu sadašnjost”, kazao je nadbiskup Barišić, zaželjevši uspješan rad Centru.

Rektor Ljutić naglasio je da je otvaranje toga Centra veliki događaj ne samo za Grad i Sveučilište nego i za Hrvatsku. „Splitsko Sveučilište njeguje ne samo poticaje tehonologije, medicine nego upravo humanistike i društvenih djelatnosti, te u tom vidu obećavamo vam svesrdnu podršku”, kazao je rektor Ljutić, izrazivši nadu da će ta djelatnost rasti te da će Centar postati Institut. „Povijest, kultura, vjera je ono što tvori naš identitet. Stoga su vrlo važna istraživanja koja će se odvijati na ovom Institutu”, kazao je pročelnik Omazić.

Budući da će Centar raditi na transkribiranju tekstova iz turskoga razdoblja, a Bosna i Hercegovina je rudnik takvih dokumenata, KBF u Splitu će preko Centra uspostaviti bližu suradnju s KBF-om u Sarajevu te se tom prigodom nazočnima obratio dekan sarajevskoga KBF-a prof. Tomašević. Zahvalio je i čestitao, prije svega, prof. Dukiću, inicijatoru osnivanja Centra i svome kolegi iz studentskih dana.

„Temeljna svrha Centra je istraživanje, proučavanje i objava epigrafičkih i diplomatičkih izvora važnih za povijest Katoličke Crkve u Južnoj Hrvatskoj, kao i drugih izvora, osobito onih iz otomanske vladavine. Centar će se posvetiti i proučavanju srednjovjekovnih kodeksa iz Južne Hrvatske te objavi knjiga i filmova povijesne i teološke tematike. Otvaranje Centra otvara KBF-u brojne mogućnosti suradnje sa sličnim ustanovama u domovini i inozemstvu. U tom smislu već su poduzeti konkretni potezi”, kazao je dekan Čondić, zahvalivši svima koji su na bilo koji način pomogli u stvaranju i otvorenju Centra, te onima koji će u Centru i preko Centra raditi.

Nazočnima se obratio i prof. Dukić, kazavši da ga cijeli život prati don Frane Bulić i da će se on truditi pratiti njega.

„Nakon tri godine rada na ostavštini don Frane Buliće uspjeli smo više od 20.000 skenova snimiti iz te ostavštine i uskoro krećemo u četvrtu fazu obrade tih materijala. Jednu smo prostoriju opremili, koju će nadbiskup danas blagosloviti i na taj način stvorili preduvjete kroz projekte da naš fakultet bude prepoznatljiviji u našem gradu i našem narodu”, kazao je prof. Dukić.

Potom je prof. dr. Michael Ursinus održao predavanje o temi „Terra nullius između otomanskog Klisa i venecijanskog Splita”. Zaključio je da je „postojao pojas (djelomice utvrđen) ničije zemlje između dviju crta razgraničenja, tzv. ‘terra nullius’ u svrhu smanjenja vjerojatnosti prijestupa, a samim time i otvorenog sukoba. Do sada bilo je poznato da je postojalo samo jedno područje takve vrste, i to oko ušća rijeke Jadro, to jest luka Salona, gdje je takav prostor utvrđene ničije zemlje spomenut u mletačkom izvoru iz godine 1576.” Glavne teme istraživanja prof. Ursinusa su povijest provincija Osmanskoga Carstva, posebno zemlje Balkana, od 15. do 19. stoljeća; osmanska diplomatika i paleografiija; neislamska populacija u islamskom društvu; povijest novinarstva u Osmanskom Carstvu, Iran i (islamska) Rusija. Prof. Ursinus čestitao je Fakultetu na tom jedinstvenom događaju. Istaknuo je da nigdje na svijetu nema Centar s takvim naglaskom na epigrafička i paleografska istraživanja pokrivajući vrijeme od grčkog do otomanskog razdoblja te da vjeruje kako će Centar imati svjetsku važnost. Osjećajući zahvalnosti Centru je darovao knjigu svoga profesora Heriberta Busse „Untersuchungen zum Islamischen Kanzleiwesen”. Nakon dugoga pljeska nazočni su obišli spomenutu prostoriju Centra, koju je blagoslovio nadbiskup Barišić.

Svoju svrhu Centar postiže kroz nekoliko vrsta djelatnosti: individualni i grupni istraživački rad u domaćim i stranim arhivima, muzejima i knjižnicama; obrada i objava u izdavačkim nizovima epigrafičkih i diplomatičkih izvora nastalih u papinskoj kancelariji, te drugih izvora, osobito onih iz otomanske vladavine koji su od izuzetne važnosti za crkvenu povijest i teologiju Južne Hrvatske; interdisciplinarni istraživački rad na srednjovjekovnoj rukopisnoj baštini (kodeksima) Južne Hrvatske koja se nalaze u domaćim i stranim arhivima i knjižnicama; objava tiskanih i elektroničkih izdanja Centra povijesne i teološke tematike, koja su važna za povijest Katoličke crkve u Južnoj Hrvatskoj; snimanje dokumentarnih filmova povijesne i teološke tematike, koja su važna za povijest Katoličke Crkve u Južnoj Hrvatskoj; organiziranje domaćih i međunarodnih seminara, ljetnih i zimskih škola te znanstvenih i stručnih skupova; suradnja s domaćim i međunarodnim visokoškolskim i istraživačkim institucijama i centrima, međunarodna razmjena istraživača, nastavnika i studenata te poticanje suradnje s gospodarstvenim sektorom.