Prvi, radni dio programa započeo je ceremonijom otvaranja tijekom koje su se  pozdravnim govorima prisutnima obratili ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović, ravnatelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić te predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa Marin Sopta.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković je putem video-javljanja zahvalio na kontinuitetu održavanja Kongresa unatoč situaciji u Hrvatskoj i svijetu. Istaknuo je da je tema povratka iseljenika sve manje prisutna u medijima te ju je zato važno promicati na ovakve načine. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić rekao je kako danas imamo znatno veću mogućnost uzajamnog odnosa s hrvatskim iseljeništvom. U tom je kontekstu naglasio da se snage prvenstveno moraju ulagati u komunikaciju i dijalog kako bismo mogli promišljati o povratku.

Četvrti hrvatski iseljenički kongres „Povratak – stvarnost ili utopija?“

Ravnatelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić je istaknuo da je tema ovogodišnjega Kongresa posebno izazovna. “Tema ovogodišnjega Kongresa posebno je izazovna jer govori o našem snu, o povratku ako ne onih koji su iselili iz naše Domovine, onda o dolasku i useljavanju njihovih potomaka, o ponovnom sabiranju onih koji su, biblijskim rječnikom, tijekom povijesti bili raspršeni”, rekao je dr. Markić.

Dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu

Pojašnjavajući pojam dijaspore u Svetome pismu, nadodao je da dijaspora nije samo raspršenost i udaljenost od središta. “Dijaspora je jedna providnost koja omogućuje nove stvarnosti i nove iskorake, možda u ovome trenutku nepojmljive i nezamislive, o kojima se ne usuđujemo niti sanjati, koji se iz ove perspektive čine čistom utopijom”, istaknuo je dr. Markić. “Na razumu konstituirana zajednica u svom životu promiče opće dobro, a u opće dobro našega hrvatskog naroda svakako spada i pripada povezanost naše Domovine Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje su Hrvati također konstitutivan narod, sa svojim iseljeništvom, sa svojom dijasporom”, zaključio je dr. Markić.

Prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović rekao je da živimo u vremenu brojnih kriza i izazova, istaknuvši demografsku krizu te da je upravo zbog toga organizacija ovakvih susreta, osobito u vremenu krize u kojoj se nalazimo, jako važna. Istaknuo je da treba vjerovati da postoje mjere koje mogu minimizirati negativne demografske trendove.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je da je njihov Ured otvoren prema svim dionicima društva kako bi kroz formiranje politika stvorili pozitivno ozračje za povratak mladih ljudi koji mogu doprinijeti društvu. Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić rekao je kako je jedna od strateških ciljeva njihovog Ureda poticanje povratka hrvatskih iseljenika te da su ponosni pokrovitelji svih skupova Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras je putem video-javljanja poručio da je tema Kongresa znakovita te naglasio da je Sveučilište u Zagrebu odredilo upisna mjesta za studente prve, druge i treće generacije iseljenika kako bi se na taj način mladima omogućio povratak.

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa Marin Sopta pojasnio je koji su ciljevi Kongresa. „Kroz ova dva dana, kao i kroz prethodna tri kongresa, koji su se održali 2014. u Zagrebu, zatim 2016. u Šibeniku i 2018. u Osijeku, želimo kroz predavanja znanstvenika, poslovnih ljudi, svećenika i drugih potaknuti temu povratka. To je aktualna tema o kojoj trebamo voditi računa“, naglasio je Sopta.

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa Marin Sopta

Iako smatra da masovni povratak Hrvata nije moguć, Sopta vjeruje da je povratak nekih ipak moguć, no da su potrebne određene predradnje. Istaknuo je da se hrvatski politički vrh mora jasno opredijeliti jesu li za povratak iseljenika ili ne. Pojasnio je da se mora razviti moderna strategija koja će biti usmjerena na povratak iseljenika. U hrvatskom iseljeništvu nastala je apatija, naglasio je te rekao kako se mora istražiti zašto je do nje došlo i što se može napraviti. „Moramo razviti kulturu povratka jer kroz kulturni identitet možemo privući veliki broj Hrvata u Hrvatsku“, nadodao je Sopta.

Zbog pandemijom uvjetovanih okolnosti, Kongres će se održati u dva dijela. Prvi, radni dio programa, koji se sastoji od izlaganja i rasprava održat će se 5. i 6. studenoga, dok će se drugi dio s tradicionalnim kulturno-umjetničkim programom, svečanom večerom i prigodnim izlaganjima održati u proljeće 2021. kada se steknu organizacijski uvjeti.