Zastupnici u Hrvatskom saboru i nazočni članovi Vlade u srijedu 23. travnja minutom šutnje odali su počast preminulom papi Franji, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković u govoru je podsjetio na njegovu ulogu i izrazio sućut njegovim suradnicima.

Tijelo pape Franje premješteno je u srijedu 23. travnja, iz kapelice Doma svete Marte u Baziliku sv. Petra.

Povodom smrti pape Franje, porečki i pulski biskup Ivan Štironja uputio je svećenicima Porečke i Pulske biskupije dopis kojega prenosimo u cijelosti.

Nastavno na Priopćenje od 21. travnja o.g. povodom preminuća pape Franje, Nadbiskupski ordinarijat upućuje sljedeće smjernice i obavijesti svim župama, samostanima i ustanovama u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, koji donosimo u cijelosti. 

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, u crkvi sv. Marije kod benediktinki u Zadru.

Vladika Milan Stipić, biskup križevački, služio je arhijerejsku zadušnu liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga za preminuloga Svetoga Oca Franju, „papu rimskoga i sveopćeg prvosvećenika našega“ kako se Papu oslovljava u bizantskim katoličkim liturgijskim knjigama, na Svijetli utorak, 22. travnja, u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima.

Misu zadušnicu za preminulog papu Franju, predvodio je 23. travnja gospićko-senjski biskup Marko Medo u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću,

Dubrovački biskup Roko Glasnović predvodio je misu za papu Franju u utorak 22. travnja u dubrovačkoj katedrali, u zajedništvu s katedralnim svećenicima i uz sudjelovanje većeg broja vjernika.

Papa Franjo, koji je uvijek čvrsto i odlučno osuđivao rat, nikada nije prestao moliti za svoju voljenu, ratom izranjenu Siriju. To je zemlja koju je ljubio zbog tereta patnje koji nosi njezino stanovništvo i zbog vjere koja se kroz povijest ukorijenila u srcima kršćanskih zajednica toga područja, prenosi Vatican News.

U Svetoj Zemlji papa Franjo nije bio samo duhovni vođa katolika, već svjetski vođa koji se najviše zauzimao za završetak rata. On je bio za priznanje dostojanstva i neovisnosti palestinskoga naroda, za jasno odbacivanje antisemitizma i za suživot međusobnoga poštovanja i mira između ta dva naroda. Zbog toga na ulicama Jeruzalema vlada tuga i žalost, bez obzira bili oni kršćani, muslimani ili Židovi, izvještava Vatican News.