Nit vodilja Papina govora bila je važnost suradnje među državama i multilateralne diplomacije kojoj danas, zbog ponovnoga pojavljivanja nacionalističkih težnji, prijeti slabljenje. Valja težiti dobru svih naroda, jer će u suprotnom doći do prevlasti jačega nad slabijim, i problemi će biti još veći, istaknuo je Papa, prenosi Vatican News.

Riječi pape Franje ove su godine prožete govorom sv. Pavla VI. u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a koji je bio prvi govor jednoga pape u toj instituciji, i u kojemu je ocrtao svrhu multilateralne diplomacije, te istaknuo zajedničke čimbenike s duhovnim poslanjem pape i Svete Stolice. Papa Franjo u ovogodišnjem govoru više puta podsjetio je na govor Pavla VI., ističući opasnosti od ponovnog pojavljivanja nacionalističkih težnja koje oslabljuju multilateralni sustav diplomacije, dok naprotiv, odnosi među državama trebaju biti konstruktivni.

Papa je govorio i o nasilju nad ženama, o radu, o zlostavljanju maloljetnika, te o migracijama u odnosu na koje treba djelovati zajednički. Spomenuo je i nove dogovore postignute 2018. godine, potpisivanje Privremenoga sporazuma između Svete Stolice i Narodne Republike Kine o imenovanju biskupa u Kini, kao i razne obljetnice koje će se obilježavati u 2019. godini, kao što je, primjerice 70. obljetnica Vijeća Europe i pad Berlinskoga zida. Pritom je posebno istaknuo 100. obljetnicu Društva, odnosno Lige naroda.

Riječ je o međunarodnoj organizaciji koja više ne postoji; stoga je papa Franjo objasnio da ju je htio spomenuti zbog toga što ona predstavlja početak suvremene multilateralne diplomacije koja je u središtu Papina ovogodišnjeg govora, a kojom države nastoje uzajamne odnose osloboditi logike ugnjetavanja koja vodi do rata. Dvadeset godina nakon osnivanja Lige naroda došlo je do II. svjetskog rata, ali je ona ipak otvorila put kojim je poslije, mnogo odlučnije, krenula Organizacija ujedinjenih naroda; put koji nije uvijek djelotvoran, ali je ipak mogućnost koju države mogu iskoristiti u pronalaženju zajedničkih rješenja.

Dobra volja i pouzdanje među sugovornicima, raspoloživost za pošten i iskren razgovor, volja za prihvaćanje neizbježnih kompromisa koji nastaju u suočavanju među stranama; to su prijeko potrebni čimbenici za uspjeh multilateralne diplomacije, jer ako samo jedan od njih nedostaje, prevladava traženje unilateralnih rješenja, i u konačnici, prevlast jačega nad slabijim, istaknuo je Papa, dodavši da je zbog toga došlo do krize Lige naroda, a riječ je o istom ponašanju koje i danas prijeti vođenju glavnih međunarodnih organizacija.

Smatram stoga važnim da i u današnje vrijeme ne ponestane želje za mirnim i konstruktivnim dijalogom među državama, iako je očito da se odnosi u međunarodnoj zajednici, i multilateralni sustav u cjelini, nalaze u teškoćama, uz ponovno pojavljivanje nacionalističkih težnji koje ugrožavaju poziv međunarodnih organizacija da budu prostor dijaloga i susreta za sve zemlje, napomenuo je Papa.

Više je razloga za to, koje je spomenuo Sveti Otac. Jednim je dijelom stanje takvo zbog nesposobnosti multilateralnoga sustava da dade djelotvorna rješenja za neke probleme koji već dugo nisu riješeni, kao i da se s aktualnim izazovima suoči na način kojim bi svi bili zadovoljni. Dijelom je za to kriv razvoj nacionalnih politika koje, umjesto da strpljivo teže općem dobru s dugoročnim odgovorima, sve češće traže neposrednu suglasnost. Jedan od razloga je i rezultat moći i interesnih skupina koje nameću vlastite ideje, potičući nove oblike ideološke kolonizacije koja nerijetko ne poštuje identitet i dostojanstvo naroda.

Na kraju, razlog tim težnjama Papa vidi i u reakcijama, u nekim područjima na svijetu, na globalizaciju koja se prebrzo razvila, tako da se stvorila napetost između globalizacije i lokalizacije. Izlaz iz toga pozornost prema globalnoj dimenziji ne gubeći istodobno iz vida ono što je lokalno. Papa je potom istaknuo da ponovno pojavljivanje populističkih i nacionalističkih poticaja postupno oslabljuju multilateralni sustav, a posljedica toga je opći nedostatak pouzdanja, kriza vjerodostojnosti međunarodne politike i postupna marginalizacije najslabijih članova obitelji naroda.

Sveti Otac potom je spomenuo svoju poruku za Svjetski dan mira 2019. godine, koju je posvetio uskoj povezanosti dobre politike i mira među narodima, ističući da dobra politika treba težiti općem dobru svih ljudi. U temelju tog razmišljanja nalazi se nadnaravna dimenzija osobe stvorene na sliku i priliku Božju. Stoga je poštovanje svakog ljudskog bića prijeko potrebna pretpostavka za stvarno miran suživot.

Podsjetivši na potpisivanje Privremenoga sporazuma između Svete Stolice i Narodne Republike Kine o imenovanju biskupa u Kini, papa Franjo kazao je da zahvaljuje Gospodinu za to što su, prvi put nakon mnogo godina, svi biskupi u Kini u punom zajedništvu s Petrovim nasljednikom i s općom Crkvom. Vidljivi je znak toga bilo i sudjelovanje dvojice biskupa iz kontinentalne Kine na nedavnoj sinodi posvećenoj mladima. Nadamo se da će nastavak kontakata o primjeni privremenoga sporazuma pridonijeti rješavanju otvorenih pitanja i jamčenju potrebnoga prostora za stvarno uživanje vjerske slobode, napomenuo je Papa.

Potom se opširno osvrnuo na migracije, ističući da je međunarodna zajednica pozvana štititi izbjeglice i migrante te olakšavati njihovu integraciju; kao i na zaštitu najslabijih, posebice tamo gdje se vode sukobi, kao što je Ukrajina, Sirija, i Bliski istok, na kojemu posebno trpe kršćani.

Osim toga, slabi, koji trebaju čuti naš glas jesu i mladi, protagonisti nedavno održane sinode i skoroga Svjetskog dana mladih u Panami. Zadaća je politike dati im mogućnost da si izgrade budućnost, i to tako da nađu posao i ustanove obitelj. Ove se godine obilježava i 30. obljetnica usvajanja Konvencije o pravima djeteta, podsjetio je Papa te pritom ponovno istaknuo da se Sveta Stolica i cijela Crkva zauzimaju kako bi se suzbili i spriječili takvi zločini, kao i njihovo prikrivanje.

Papa Franjo je, među ostalim, potaknuo na sprječavanje zlostavljanja žena, rada maloljetnika i njihove diskriminacije, a osvrnuo se i na pozitivne znakove mira kao što je dogovor između Etiopije i Eritreje, kao i među liderima Južnog Sudana. Osim toga, Papina je želja da Izraelci i Palestinci ponovno uspostave dijalog i postignu dogovor, jamčeći suživot dviju država i postizanje mira. Papu posebno zabrinjava i nuklearno razoružanje, jer ono sada ostavlja prostor traženju novoga oružja koje je još razornije, kao i klimatske promjene, u vezi s kojima je pozvao na odlučnije zauzimanje i suradnju svih država.

Diplomatske odnose sa Svetom Stolicom u ovom trenutku imaju 183 zemlje, kojima treba dodati Europsku uniju i Suvereni viteški malteški red.