Pozdravljajući 13. ožujka 2013. godine sa središnje lože vatikanske bazilike vjernike na Trgu Svetoga Petra i u cijelom svijetu, Papa je započeo put koji je odmah sam nazvao „putom bratstva, ljubavi, pouzdanja“. Posvjedočio je to poslije nekoliko mjeseci, kada je 8. srpnja iste godine, posjetio migrante na Lampedusi. To je putovanje bilo neplanirano, ali je papa Franjo – kako je sam rekao – jednostavno osjetio da mora ići. Ta je njegova briga za migrante tijekom proteklih šest godina ostala nepromijenjena, rekao je Gisotti u razgovoru za Radio Vatikan.

Papa pokazuje da su migranti osobe, a ne brojke, i to čini zbog toga što je njegova pozornost stalno upravljena na njih, dok se mediji, kako možemo vidjeti, migrantima bave kada dođe do neke teške krize, kada neki čamac doživi brodolom ili kada dođe do kriznoga stanja zbog rata. Nakon toga prvog putovanja na Lampedusu bilo je mnogo gesta blizine s migrantima, upravo na putovanjima, sve do aktualnih zbivanja i Papina putovanja u Maroko. Za nekoliko će tjedana, tijekom apostolskoga putovanja u tu zemlju, Papa posjetiti Caritasov centar za migrante, kao i poslije u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje će posjetiti jedan izbjeglički kamp.

Osvrćući se na Papino zauzimanje za mir, Gisotti je prije svega podsjetio kako je prije šest godina, kada je izabran za papu, papa Bergoglio sve iznenadio izborom imena Franjo po Franji Asiškomu, čovjeku mira i dijaloga. Papa Franjo je graditelj mostova. Katkada zaboravljamo tu dimenziju, vlastitu papama, kazao je te dodao: Papa Franjo doista, kako smo često mogli vidjeti, možda čak i više gestama nego riječima, tamo gdje su zidovi, ruši te cigle kako bi izgradio mostove koji prolaze kroz njih. Mislim da je to konstanta papinstva koju vidimo svakoga dana.

Središte ovoga pontifikata prema mišljenju Alessandra Gisottija su propovijedi na jutarnjim misama slavljenim u Domu Svete Marte. Papa se tada susreće s Božjim narodom u temeljnom trenutku za jednoga svećenika, za jednoga biskupa, napomenuo je te dodao – Kroz susret s euharistijom i vjernicima rađaju se te propovijedi koje su izvanredno blago, jer ako pogledamo važne dokumente papinstva, primjećuje se kako se često oslanjaju ili su izravno nadahnuti propovijedima iz Doma Svete Marte, primijetio je Gisotti.

Istaknuvši potom Papino prijateljstvo s velikim imamom Al-Azhara Ahmadom Al-Tayyibom, kao i s ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I., vatikanski glasnogovornik istaknuo je da je tema dijaloga zacijelo na srcu papi Franji. Nije to nikada dijalog s nekim točno određenim ciljem nego je to dijalog koji se rađa iz susreta, primijetio je Gisotti.

Što se pak tiče zaštite maloljetnika i susreta održanoga u veljači u Vatikanu, privremeni ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice kazao je da je Papa pokazao veliku proročku hrabrost, jer je prvi put – pred strašnim skandalom koji stavlja u opasnost ne samo vjerodostojnost Crkve, nego s nekih vidika i njezino poslanje – sazvao predsjednike svih biskupskih konferencija. Papa je stoga prije svega želio reći da na globalni problem valja dati globalni odgovor. A tu je onda i pitanje konkretnih mjera, rekao je Gisotti te dodao da je za papu Franju, osim toga, bitno obraćenje srdaca koje proizlazi iz slušanja žrtava.

Na novinarkinu primjedbu kako je papa Franjo potaknuo tri sinode te unio neke promjene u radu, Gisotti je istaknuo Papino viđenje Crkve kao one koja izlazi i koja je poput „poljske bolnice“. Crkva koja izlazi pretpostavlja da je cijela Crkva u hodu. A ‘sinodska’ znači da hodi zajedno. To je duh kojim papa Franjo živi svoju dimenziju pastira, kako je rekao na samom početku papinstva, prije šest godina: s narodom, ispred naroda, ali i usred i iza naroda, onako kako bi dobri pastir trebao uvijek činiti sa svojim stadom.

Crkva poput „poljske bolnice“; vidjeli smo to na Susretu o zaštiti maloljetnika; Crkva koja ima hrabrosti sagnuti se nad rane žena i muškaraca našega vremena. Lijepo je misliti na to – a to je na neki način viđenje pape Franje – da Crkva nije samo svjetionik koji osvjetljava nepomičan, dalek, nego i luč koja osvjetljava hodeći s Božjim narodom, rekao je Alessandro Gisotti, prenosi Vatican News.