Odavši počast žrtvama stoljetnih progona kršćana, Papa je istaknuo kako i danas na mnogim područjima u svijetu kršćani postaju mučenici iz vjere. Podsjetio je na povijest japanskih kršćana koji su se dva stoljeća morali skrivati.

Kršćanska misionarska povijest počinje s isusovcem sv. Franjom Ksaverskim koji na jugozapad Japana stiže godine 1549. No, u razdoblju Edo – samoizolacije Japana (1600-1853) kršćanstvo je bilo zabranjeno i strogo kažnjavano od 1614. do 1873. Nakon ponovnoga otvaranja zemlje u vjerskom kontekstu većina od malobrojnih preostalih tajnih kršćana priznavala se katolicima. Godine 2017. desetak tajnih kršćanskih mjesta štovanja iz prefektura Nagasaki i Kumamoto stavljeno je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.

Papa je govorio o tome kako se kao mladi isusovac divio tim laicima koji su uspjeli sačuvati vjeru živom unatoč progonima.  Jedan od nasljednika tih tajnih kršćana Papi je uručio svijeću koju je Svati Otac zapalio njima na spomen te se zatim pomolio u tišini okružen brojnim hodočasnicima koji su unatoč jakoj kiši ustrajali sudjelovati na tom povijesnom susretu s Papom.

U muzeju koji ja Papa razgledao čuva se izvornik pisma sv. Franje Ksaverskoga kao i budistički kipić koji su tajni kršćani častili kao Marijin lik. Papa se u govoru usredotočio na mučeništvo sv. Mikija i drugova, ne razlažući dalje temu tajnih kršćana, prenosi Vatican News. Pozvao je na molitvu da vjerske slobode budu zajamčene u svim dijelovima svijeta i otpor svakoj manipulaciji religijama.

Na kraju je s vjernicima izmolio Angelus te se uputio u Nadbiskupsku palaču na ručak.