Papa ističe značenje euharistije kao pečata jedinstva

Vatikan, (IKA) – U skladu sa svojim izvanrednim osjećajem za geste, papa Ivan Pavao II. svoju će dugo i napeto iščekivanu 14. encikliku potpisati u tijeku svečanoga misnog slavlja na Veliki četvrtak, kojim se Crkva spominje i slavi ustanovljenje euharistije i svećeničke službe. Papa će je simbolično predati svećenicima namjesto pisma koje im uobičajeno u toj prigodi upućuje. Tim datumom objavljivanja dosad jedini doktrinalni dokument poljskog Pape o nekom sakramentu – o euharistiji, ulazi u anale njegova pontifikata. Službeni povod je 100. obljetnica velike enciklike o euharistiji pape Lava XIII. “Mirae caritatis”.
Premda se tekst Papine enciklike do objavljivanja u Vatikanu drži u tajnosti, već se kolportiraju neke pojedinosti, ističe se u izvještaju austrijske katoličke agencije Kathpress. Malo je vjerojatno da je najutjecajniji rimski isusovački list “Civilta Cattolica” slučajno posvetio veliki članak temi euharistije, pa promatrači sada iz njega žele iščitati naglaske i smjernice nove enciklike. Tako se može čuti da će dokument istaknuti značenje euharistije kao središnjeg sakramenta, izvora i vrhunca crkvenog života. Nadalje se nagađa da će enciklika istaknuti nauk o stvarnoj prisutnosti, po kojoj je u Presvetome Oltarskom Sakramentu Krist istinski prisutan pod prilikama kruha i vina. Enciklika upozorava na nedostatno razumijevanje euharistije, manjak strahopoštovanja prema svetome i uopće slavlju euharistije. Podsjeća na preduvjete pričesti, “milosno stanje”, a pritom bi se mogla osvrnuti i na posebni položaj rastavljenih i ponovno vjenčanih. Isusovački časopis u članku o. Giuseppea De Rosa iscrpno se osvrće na pitanje euharistijskog zajedništva. Euharistija je sakrament i znak jedinstva, na konkretni način predstavlja jedinstvo naroda Božjega. Iz tog razloga, ističe “Civilta Cattolica” Katolička crkva ne dozvoljava “euharistijsko gostoprimstvo”, odnosno mogućnost da se kršteni kršćani “koji nisu u potpunom zajedništvu s Katoličkom crkvom”, kao npr. protestanti, sudjeluju u pričesti koja se slavi u Katoličkoj crkvi. I obratno, katolici ne mogu sudjelovati u večeri protestantske zajednice. To, pak, ne znači oholost ili nedostatak poštovanja prema vjeri nekatoličkih zajednica, ističe isusovac De Rosa. Riječ je o “istini” euharistije, ona je uistinu znak jedinstva vjere. Stoga tamo gdje nema jedinstva u vjeri, ne može biti ni jedinstva u sudjelovanju u euharistiji. Uzrok je u različitom razumijevanju euharistije kod katolika i protestanata. Poanta isusovačkog časopisa – zasigurno je bolno, čak i skandalozno, da oni koji vjeruju u Krista i s njim su povezani krštenjem ne mogu sudjelovati u jednoj euharistiji. Ali, to je neizbježna bol koja bi trebala potaknuti sve kršćane da nadiđu podjele koje se tiču bitnih pitanja vjere. I to od svih zahtijeva usrdne molitve Duhu Svetome, ustrajno zauzimanje i mnogo strpljenja. Svako forsiranje tempa u ostvarivanju “euharistijskog gostoprimstva” neće približiti dan u kojemu će svi kršćani sjediti za jednim euharistijskim stolom, upozorava “Civilta Cattolica”.
Svoju 13. i dosad posljednju encikliku “Fides et Ratio” (Vjera i razum) papa Ivan Pavao II. potpisao je 14. rujna 1998., a u njoj se bavi odnosom teologije i filozofije.