Papa se osvrnuo i na temu zlostavljanja djece, te potaknuo na odgovorno djelovanje kako bi se spriječila ta pošast.

Stigavši, kako je sam rekao, „​​tamo gdje se Azija i Oceanija dodiruju i, u određenom smislu, susreću Europu, u zemlju okićenu planinama, šumama i ravnicama, okruženu divnim morem“, papu Franjo je u predsjedničkoj palači u Diliju, glavnom gradu Istočnoga Timora, dočekao Predsjednik, jedan od tvoraca neovisnosti i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996., Josè Manuel Ramos-Horta.

Doček u predsjedničkoj palači

Upis u Knjigu časti i privatni susret s Predsjednikom prethodio je dolasku u bijelu dvoranu u predsjedničkoj palači, gdje je Papu dočekalo oko 400 predstavnika vlasti, društva i diplomatskog zbora Istočnoga Timora kojima se obratio prisjećajući se povijesti te zemlje. Od dolaska prvih misionara dominikanaca koji su donijeli katoličanstvo i portugalski jezik – koji je još uvijek službeni jezik zajedno s tetumom – do borbe za neovisnost od Indonezije definitivno postignute 2002., nakon osamostaljivanja od Portugala 1975. godine.

Svitanje mira i slobode

„Istočni je Timor iskusio trzavice i nasilje koji se često događaju kada neki narod postane potpuno neovisan, a njegovo mu se traženje autonomije uskraćuje ili osporava, ali uspio se ponovno uzdići, pronalazeći put mira i otvorenosti za razdoblje razvoja i valorizacije svojih prirodnih i ljudskih resursa“, podsjetio je papa.

„Zahvaljujemo Gospodinu zato što, prolazeći kroz tako dramatično razdoblje vaše povijesti, niste izgubili nadu i što je nakon mračnih i teških dana napokon svanula zora mira i slobode“, dodao je.

Ukorijenjenost katoličke vjere

„U postizanju tih važnih ciljeva velika je pomoć bila ukorijenjenost katoličke vjere, koju je već istaknuo sveti Ivan Pavao II. tijekom svojega posjeta 1989., kao i izraz tog kršćanstva, rođenog u Aziji preko europskih misionara svjedočeći vlastiti univerzalni poziv i sposobnost usklađivanja s najrazličitijim kulturama koje, u susretu s evanđeljem pronalaze novu, višu i dublju sintezu. Inkulturacija vjere i evangelizacija kulture važna su kombinacija za kršćanski život“, poručio je.

Primjer je za to slika postavljena iza Svetoga Oca u prostoriji u kojoj se nalazila Knjiga časti, u koju se prije izlaska iz predsjedničke palače upisao i papa Franjo, a na kojoj su prikazani prvi portugalski misionari, prve misionarske zgrade, slika pape Wojtyłe i prvog timorskog kardinala.

„Evanđeoski nauk i kontinuitet u vjeri koji su doveli do potpunoga pomirenja s braćom u Indoneziji – Politika ispružene ruke. I u tjeskobi ste nadu održali čvrstom i, zahvaljujući naravi vašega naroda i vašoj vjeri, preobrazili ste bol u radost“, primijetio je Sveti Otac te poželio da i u drugim sukobima, u različitim dijelovima svijeta, prevlada želja za mirom, jer „jedinstvo je uvijek superiornije od sukoba, a to, međutim, također zahtijeva određeno pročišćavanje sjećanja, kako bi se zaliječile rane, te suzbijala mržnja pomirenjem, a sukob suradnjom“.

Borba protiv iseljavanja i upravljanje prirodnim resursima za javno dobro

„Istočni Timor znao se suočiti s trenucima velike nevolje strpljivom odlučnošću i junaštvom, i danas živi kao mirna i demokratska zemlja koja se zauzima u izgradnji bratskoga društva, razvijajući miroljubive odnose sa susjedima u okviru međunarodne zajednice. Međutim, ne nedostaju ni izazovi: od izgradnje i konsolidacije institucija i zastupništva, do iseljavanja iz zemlje, koje je uvijek pokazatelj nedovoljne ili neodgovarajuće valorizacije resursa“,  napomenuo je papa.

„Zbog toga je potrebno opsežno zajedničko djelovanje koje uključuje višestruke snage i različite građanske, vjerske i društvene odgovornosti kako bi se suzbilo siromaštvo prisutno u brojnim seoskim područjima. Jednako je tako vrlo važno adekvatno pripremiti vladajuću klasu budućnosti, posebno u gospodarenju prirodnim resursima zemlje, prvenstveno rezervama nafte i plina, koji bi mogli pružiti neviđene razvojne mogućnosti u isključivom interesu općega dobra“, naglasio je.

Spriječiti društveno zlo zlostavljanja

Za razliku od Europe, 65% stanovništva Istočnoga Timora mlađe je od 30 godina. Papa se stoga osvrnuo na društvena zla koja su veliki problem za taj segment stanovništva, kao što je alkohol.

„Pružite mladim ljudima ideale kako biste ih izvukli iz tih zamki! Također i fenomen uključivanja u određene bande koje, poznajući borilačke vještine, umjesto da ih iskoriste u službi bespomoćnih, iskorištavaju ih kako bi pokazale prolaznu i štetnu snagu nasilja. Nasilje je uvijek problem u selima. I nemojmo zaboraviti brojnu djecu i adolescente čije je dostojanstvo povrijeđeno: svi smo pozvani djelovati odgovorno kako bismo spriječili to društveno zlo i zajamčili mirno odrastanje naše djece“, rekao je.

Stožer socijalnoga nauka Crkve

„Timorskom će narodu u tomu, osim vjere, pomoći nezamjenjivi stožer socijalnoga nauka Crkve koji se temelji na bratstvu i daje prednost razvoju naroda, osobito onih najsiromašnijih. Doista, Que a vossa fé seja a vossa cultura! (Neka vaša vjera bude vaša kultura)“, istaknuo je papa što je i tema njegovog posjeta toj azijskoj zemlji. Papa Franjo ju je istaknuo i svojoj posveti u Knjizi časti, te ih potaknuo da radost vjere žive u skladu i u dijalogu s kulturom.

Entuzijazam mladih i mudrost starijih

Sveti ih je Otac stoga potaknuo također da imaju pouzdanja i da zadrže pogled pun nade prema budućnosti, zahvaljujući i miješanju entuzijazma mladih i mudrosti starijih, odnosno providonosnoj mješavini znanja i velikodušnih poticaja prema sutrašnjici i važnom resursu koji ne dopušta ni pasivnost ni pesimizam.

„Gledajući vašu nedavnu prošlost i ono što je do sada postignuto, ima razloga za pouzdanje da će se vaša nacija jednako tako znati suočavati razumno, jasno i kreativno s današnjim teškoćama i problemima. Vjerujte u mudrost naroda. Narod ima svoju mudrost. Vjerujte toj mudrosti“, ohrabrio ih je Sveti Otac.