Novi konzistorij najavljen je za dva dana u lipnju, uoči svetkovine svetih Petra i Pavla. Sveti Otac sam je objavio datum u zaključnom obraćanju treće sesije, koja je okupila 170 kardinala.

Papa Lav XIV. istaknuo je da će Konzistoriji biti održavani svake godine, u trajanju od tri do četiri dana, te da su ove dvodnevne sjednice „prefiguracija našeg budućeg puta“, u kontinuitetu s odlukama predkonklavskih kongregacija. Potvrdio je i održavanje Eklezijalne skupštine u listopadu 2028., najavljene još u ožujku prošle godine.

Osim organizacijskih najava, Papa je zahvalio prisutnima, posebno starijim kardinalima te iskazao bliskost onima koji nisu mogli sudjelovati. Naglasio je važnost sinodalnosti kao „suputništva na putu“, ističući da se mora prakticirati u službi autoriteta, formaciji i radu nuncija, ali i unutar Rimske kurije.

Kardinali su u radnim grupama razmatrali sinodalnost i misiju u svjetlu „Evangelii gaudium“, a posebnu pažnju posvetili su situaciji u Venezueli i drugim područjima pogođenima ratom i nasiljem. Kardinal Luis José Rueda Aparicio istaknuo je Papine riječi s Angelusa 4. siječnja, u kojima je poticao dijalog i traženje konsenzusa te izgradnju „nenasilnog i razoružavajućeg mira“.

Sudionici Konzistorija, među kojima su kardinali Stephen Brislin i Pablo David, ocijenili su rad kao iskustvo „duboke harmonije i zajedništva, iako ne uniformnosti“. Papa je bio aktivno prisutan, bilježio je zapažanja i slušao kardinale, naglašavajući važnost međusobnog upoznavanja i suradnje kako bi se bolje vodila Crkva u cijelom svijetu.

Na kraju, otvoreno se govorilo i o ulozi laika i žena u Crkvi, pritom se podsjetilo na rezultate rada Komisije za proučavanje ženskog đakonata, kao i na potrebu borbe protiv klerikalizma i poticanje „svećeništva naroda Božjega“ temeljenog na odredbama Drugog vatikanskog koncila.